Bivši američki predsjednici Barak Obama i Donald Tramp aktivno su se uključili u predizbornu kampanju uoči izbora 8. novembra.
Međuizbori koji se održavaju 8. novembra obično se smatraju za referendum o administraciji koja je na vlasti.
Iako nije na funkciji još od 2017. godine, bivšeg predsjednika SAD Baraka Obamu mnogi i dalje posmatraju kao nekoga ko na kraju kampanje može imati važnu ulogu u podsticanju demokrata da izađu na izbore.
Takođe, ankete pokazuju da rad predsjednika SAD Džozefa Bajdena podržava samo 40 odsto Amerikanaca, tako da je Obama u nekim državama sigurnija opklada, prenosi Glas Amerike.
“Ova trenutna grupa republikanskih političara nije zainteresovana za rješavanje problema. Oni su zainteresovani da vas učine ljutim, a onda da pronađu nekoga koga će za to okriviti. I nadaju se da će vam odvući pažnju od činjenice da nemaju vlastite odgovore koje mogu ponuditi”, rekao je Obama na jednom od skupova.
Među republikancima se takođe ističe poznato lice, sa poznatim izjavama.
“Izbori su namješteni i pokradeni. Našu zemlju sada uništavaju. Takmičio sam se dva puta. Dva puta sam i pobijedio”, riječi su Donalda Trampa, bivšeg predsjednika SAD, prenio je Glas Amerike.
Dok se Amerikanci pripremaju za izborni dan, Bajden i potpredsjednica Kamala Heris takođe su aktivni u kampanji, u pokušaju da pomognu demokratama da zadrže tijesnu većinu u Predstavničkom domu i Senatu. Ipak, neki analitičari kažu da predsjednik i potpredsjednica nemaju isti uticaj kao Obama.
“Tramp, na primjer, može napuniti ove dvorane za skupove jer je dobar govornik. On to voli i donosi zabavu”, kaže Tevi Troj, analitičar Dvostranačkog centra za politiku iz SAD.
“Obama je dobar govornik, ali ne bih na njega gledao kao na zabavljača. Istovremeno, Bajden nije ni dobar govornik ni veoma zabavan. Tako da bi to mogao biti faktor zašto demokrate zapravo ne koriste Bajdena u toj mjeri na kraju kampanje”, smatra on.
Obamin cilj je da pokuša da zaštiti Bajdenovu legislativnu agendu tokom naredne dvije godine njegovog predsjedničkog mandata. Za Trampa, stvar je lične prirode.
“Riječ je o uzimanju kongresnih mesta, ali i o postavljanju temelja za predsjedničku trku 2024. godine. Takođe, o pokušaju da se pokuša pobrinuti da ostane noseći stub Republikanske stranke u budućnosti”, kaže Vilijam Houvel, profesor američke politike sa Univerziteta Čikago.
Tramp je najpopularniji republikanski pretendent za naredne predsjedničke izbore, uprkos brojnim tužbama koje se odnose na njegove poreze i poslove, optužbama za nedolično ponašanje, ali i istragama o napadu njegovih simpatizera na Kapitolu 6. januara 2021.
“Prije neki dan su mi poslali poziv na saslušanje. Poslali su mi poziv. Zamislite to. Ti pokvareni ljudi”, rekao je Tramp.
Međuizbori koji se održavaju 8. novembra obično se smatraju za referendum o administraciji koja je na vlasti, a uz probleme sa inflacijom, Bajden je u teškoj poziciji, navodi Glas Amerike. Ipak, posmatrači kažu da sa Trampom u centru pažnje, postoji prilika za Bajdena da ujedini demokrate i djelimično skrene pažnju sa ekonomije.
“Američka demokratija je napadnuta jer je poraženi bivši predsjednik Sjedinjenih Država odbio da prihvati rezultate izbora 2020. On odbija da prihvati volju naroda. Odbija da prihvati činjenicu da je izgubio”, kaže Bajden.
Koliko su bivši predsjednici imali uticaj na ishod izbora biće poznato nakon 8. novembra.