Prašina koja se digla oko odgađanja izbora za 15. novembar po svemu sudeći još se dugo neće sleći, a sve oči za sada su uprte u Ustavni sud BiH od kojeg se očekuje da ocijeni da li je odluka CIK bila u skladu sa zakonom.
Ništa to ne bi bilo čudno da zahtjev Ustavnom sudu BiH za preispitivanje odluke CIK nije podnijela najveća stranka iz Srpske – SNSD koja već godinama zagovara stav kako odluke tog suda nisu legitimne.
Time smo ušli u još jednu apsurdnu situaciju da oni koji najviše spore odluke Ustavnog suda BiH sada očekuju od njega da ocijeni da li je CIK prekšio zakon.
Zahtjev Ustavnom sudu BiH, tako stiže samo nekoliko mjeseci nakon što je Narodna skupština Republike Srpske održala posebnu sjednicu na kojoj se raspravljalo o samo jednoj tački dnevnog reda – „Informaciji u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH“, a na kojoj su se predstavnici političkih partija utrkivali ko će biti glasniji u osudi rada i djelovanja Ustavnog suda BiH.
Na sjednici NSRS su se tako mogle čuti kvalifikacije kako je „ Ustavni sud BiH lakrdija pravnog sistema” te da je riječ o „političkom i okupacionom sudu, čije odluke nemaju legitimitet“.
I nisu samo za SNSD i stranke iz Srpske sporne odluke Ustavnog suda BiH. Proteklih godina taj sud je donio na desetine presuda koje do sada nisu sprovedene i za to nikad niko nije odgovarao.
Drugim riječima, odluke ovog suda sprovode se ili ne sprovode u zavisnosti od toga kako kome u kojem momentu odgovara.
Pitanje koje muči svakog prosječnog građanina jeste zbog čega se onda uopšte traži od Ustavnom sudu BiH da preispita odluke CIK ako presude tog istog suda u ovoj državi skoro da niko ne priznaje?
Koja je svrha tih zahtijeva i šta ako Ustavni sud u ovom slučaju donese presudu da je CIK prekršio zakon? Da li će ta odluka Ustavnog suda onda biti validna i zašto ova hoće, a one ranije neće?
V.d direktora Transparensi internešnal Ivana Korajlić ističe da su političke stranke davno obesmislile institucije, uključujući i Ustavni sud BiH.
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
– Činjenica je da je i do sada svako uzimao ono što mu odgovara kada su u pitanju presude Ustavnog suda BiH, pa i Evropskog suda za ljudska prava. Postoje brojne presude koje nikada nismo implementirali jer svako insistira samo na onim stvarima koji im u datom momentu odgovaraju u nekom političkom smislu – ističe Korajlićeva.
Ona naglašava da političke stranke imaju već razvijenu taktiku, pa tako idu na obesmišljavanje onih institucija čije im rukovodstvo ili odluka ne odgovaraju, dok druge institucije ruše sistemski ubacujući svoje kadrove u njih.
Korajlićeva ističe da je CIK odgovarao ovim strankama, koje je sada najviše spore, onda kada su u njoj sjedile neke druge osobe kojih sada nema.
Očito je, kaže ona, da su osobe koje su otišle iz CIK bile „njihovi igrači“, a sada ih više nema, pa im „novi ne odgovaraju“.
– Onog trenutka kada bilo ko nema neku kontrolu nad određenom institucijom tada počinju osporavanja i uloge i rukovodstva i svega ostalog, a opet kada zatreba u nekom političkom smislu da se guraju određene stvari onda te institucije isto tako odgovaraju- kaže Korajlićeva.
Ona ističe da, na žalost, u BiH ne postoji normalan odnosa prema institucijama takvim kakve jesu već je sve potpuno obesmišljeno i u smislu njihove uloge, a s druge strane i zbog samog načina na koji se biraju osobe u ključne institucije.
– Sve na kraju postane besmisleno. Institucije postanu sredstvo za politička potkusurivanja i ostvarivanje nekih sopstvenih političkih ili drugih ciljeva- zaključuje Korajlićeva.
Marićeva: Švedski sto
Politička analitičarka Ivana Marić ističe da ne vidi ništa čudno ni novo u tome što se ponovo traži mišljenje Ustavnog suda BiH jer je već poznato da taj sud služi političarima kao švedski sto.
Foto: N1/screenshot
Ivana Marić
Ona podsjeća da je u prošlosti bilo bezbroj primjera gdje neka stranka jednu odluku Ustavnog suda BiH prihvati, a za drugu kaže da je nelegitimna.
– Imamo slučaj HDZ BiH i njenog lidera Dragana Čovića koji ne poštuju odluku tog suda u vezi sa izborima u Mostaru, a insistiraju na sprovođenje presude tog istog suda u slučaju „Božo Ljubić i ostali“- kaže Marićeva.
Ona dodaje da ovakvi potezi stranaka nisu ništa novo jer one koriste šta im treba u svrhu populizma. Marićeva ističe da narod brzo zaboravi da se traži izbacivanje stranih sudija ili da se ne poštuje neke ranije odluke Ustavnog suda BiH.
– Odluke poštuje samo onaj ko nema političku pozadinu. Vladajuće stranke su oslobođene od toga i njima je prepušteno da odluče da li će poštovati odluku Ustavnog suda ili ne. Vidjeli smo da niko ne povlači pitanje nepoštivanja odluka suda, niti Tužilaštvo BiH, niti bilo ko drugi – kaže Marićeva.
Izvor: Snježana Karić