Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, izjavila je da bi RS mogla da izgradi odlagalište nuklearnog otpada u blizini Dubrovnika na lokaciju u selu Ravno.
“Razmišljamo o tom vašem prijedlogu, vjerujte”, istakla je Golićeva, odgovarajući na pitanje Perice Bundala, poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, tokom aktuelnog časa. On je postavio poslaničko pitanje da li bi to mogla biti recipročna mjera nakon što je Vlada Hrvatske odlučila da se ogluši o zabrinutost iz RS i izgradi odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, koja se nalazi u blizini granice Hrvatske s RS, na šta je Golićeva odgovorila potvrdno.
Bundalo je rekao da će izgradnja ovakvog odlagališta na Trgovskoj gori značiti da će na tom području stanovništvo biti ugroženo s oko 3.000 kubnih metara radioaktivnog otpada.
“Potencijelno, ovim može biti ugroženo oko 200.000 ljudi u slivu Une i Save. Da li razmišljate o eventualnim recipročnim mjerama prema Hrvatskoj, na primjer o izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada u brdima iznad Dubrovnika”, upitao je Bundalo. Kazao je da ništa nije dalo efekta, ni rezolucije, ni demonstracije, te da neće pomoći ni tužbe.
“Klin se klinom izbija”, rekao je Bundalo i dodao da je u međunarodnim odnosima to princip reciprotiteta, koji je uvijek uspješan i uvijek efikasan.
“Da sam na Vašem mjestu već sutra bi građevinske mašine bile na gradilištu”, naglasio je Bundalo.
Mario Crnković iz “Green Teama” iz Novog Grada rekao je za “Nezavisne” da im ideja za izgradnju odlagališta nadomak Dubrovnika nije poznata.
“Ali ako već postoji identifikovana lokacija za ovako nešto, potrebno je po sprovođenju svih neophodnih istražnih radnji dokazati da je adekvatna za tu namjeru, a naravno potrebno je čuti i šta stanovnici Dubrovnika imaju reći na tu temu, uvažavajući pozitivne prakse, kao i primjene Arhuške i Espo konvencije”, kazao je Crnković. Dodao je da podržavaju formiranje koordinacionog tijela i ekspertskih grupa, s obzirom na to da ih smatraju važnim faktorom za doprinos u rješavanju problema odlaganja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva nadomak rijeke Une.
“Međutim, važno je istaknuti i to da pozivamo nadležne na zajednički angažman, odnosno na saradnju vladinog i nevladinog sektora, cijeneći da i jedni i drugi imaju vrijedne adute koje mogu i moraju zajedno iskoristiti u borbi za očuvanje rijeke Une i čitave regije”, pojasnio je Crnković.
Srebrenka Golić je još rekla da se o problemu Trgovske gore svakodnevno razgovara te da je formiran i koordinacioni tim na nivou BiH, koji se uključio u rješavanje ovog pitanja.
Golićeva tvrdi da ovakva izgradnja objekta s nuklearnim otpadom predstavlja kršenje svih međunarodnih standarda.
“Imenovali smo ekspertski i pravni tim, koji će preduzeti sve aktivnosti. Pratimo aktivnosti Hrvatske, čim se bave. Trenutno objavljuju konkurse za izbor kuće koja će raditi geološka, seizmološka i druga istraživanja”, rekla je Golićeva. Dodala je da su već uputili inicijativu prema zajedničkim institucijama da se putem MIP-a BiH omogući i našem ekspertskom timu da može ući na teritoriju opštine Dvor u Hrvatskoj paralelno s njima da radi istraživanja. Podsjetila je da je formiran i pravni tim, koji čine eminentne sudije ustavog prava, sudije koje su učestvovale u arbitražnim postupcima, te da su u kontaktima s ekspertima iz Slovenije, koji imaju veliko iskustvo u sporu između Slovenije i Italije.
“Oni treba da prouče u kom momentu treba da ustanemo s tužbom prema Međunarodnom sudu, za tu tužbu je potrebno da imamo određena istraživanja tla i na šta da se baziramo. Timovi imaju zadatak da vide na koji način bismo mogli predložiti Međunarodnom sudu privremenu mjeru za obustavljanje svih aktivnosti jer očigledno da namjeravaju da grade. Činjenica je, a to znaju i oni, da je samo jedan uslov ispunjen, a to je naseljenost po glavi stanovnika, što je za dobrosusjedske odnose katastrofa”, dodala je ona.
Piralen
Problem piralena u Poslovnoj zoni “Incel” se rješava, a u posao su uključeni najveći stručnjaci iz oblasti teških metala iz Holandije, koje je angažovao Program za razvoj UN-a, rekla je Srebrenka Golić.
Kako je istakla, novac za rješavanje ovog problema obezbijedila je Vlada Švedske u visini od 300.000 dolara, a UNDP je izabrao holandsku kompaniju da riješi ovaj problem. Istakla je da je dosad utrošeno 45.000 dolara te da će sada uslijediti druga faza rješavanja ovog problema. Ona je dodala da je UNDP potpisao ugovor sa češkom kompanijom “Dekonta”, koja bi, prema ugovorenim obavezama, trebalo da do kraja avgusta prezentuje rezultate svog rada. Prilikom uzimanja svih uzoraka i analiza, kako je istakla, biće prisutni i republički i opštinski inspektori, i biće upoznati s cijelom procedurom, što je i dogovoreno na sastanku UNDP-a i grada Banjaluka.
(Nezavisne novine)