Prema ovom zakonu, podoficiri ostvaruju pravo na starosnu penziju kada navrše 50 godina života, 30 godina staža osiguranja i najmanje sedam godina neprekidne profesionalne vojne službe, dok generali kojima je profesionalna služba prestala odlukom Predsjedništva BiH imaju pravo na starosnu penziju bez obzira na godine života i staž.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Petar Đokić rekao je da se zakon mora donijeti po hitnom postupku, jer status ovih kategorija nije riješen na adekvatan način i oni u načelu imaju određena prava, ali ne mogu da ih u ovom momentu ostvare zbog odluke Ustavnog suda.
Đokić je napomenuo da ova materija nije regulisana izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jer bi to doprinijelo povećanju zahtjeva za njegovim daljim izmjenama.
“Kada je riječ o prijedlogu da se ovo reguliše na nivou BiH, oblast PIO je u nadležnosti entiteta i ne možemo prihvatiti da BiH formira institucije na koje joj ne pripada pravo. Djelimično mogu da prihvatim da se izdvoje sredstva iz institucija BiH za one kojima prestaje radni odnos u njima”, rekao je Đokić.
On je dodao da se prilikom usvajanja budžeta za Oružane snage, 223.000 KM da budžetu Srpske, jer je toliko planirano za finansiranje penzija profesionalnih vojnih lica iz republičkog budžeta.
“Kada su u pitanju vojnici, oni nisu diskriminisani, jer oni radni odnos prekidaju sa 35 godina”, rekao je Đokić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić odredio je dan za glasanje u četvrtak.
Razmotrene i izmjene zakona o zvanjima
Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je, po hitnom postupku, Zakon o izmjeni Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja, prema kojem lice koje završi akademski studij prvog ciklusa u trajanju od tri odnosno četiri godine, sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova stiče zvanje “diplomirani” ili “diplomirani inženjer”.
U diplomi i dodatku diplomi na engleskom jeziku za nosioca ovih zvanja koristiće se naziv “bejčelor”.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić rekao je da rješavanje pitanja zvanja predstavlja prilično proizvoljnu i subjektivnu odluku, iako su u postojećem zakonu razdvojena akademska od strukovnih zvanja.
“Mislim da dosta robujemo shvatanju obrazovanja na starim principima i da nismo, osim na papiru, usvojili filozofiju bolonjskog sistema koji je i tri plus dva i četiri plus jedan”, naveo je Radojičić.
On je dodao da domaći fakulteti imaju slobodu i fleksibilnost da kreiraju svoje nastavne planove, programe i smjerove po sistemu “tri plus dva” ili “četiri plus jedan”.
Radojičić smatra da je problem Zakona o zvanjima trebalo riješiti u prelaznim i završnim odredbama.
“Bilo bi korektno da smo u prelaznim i završnim odredbama rekli da se studentima koji su se do sada upisali po određenom zvanju ono priznaje, odnosno ne može im se retroaktivno oduzeti, dok za one koji upisuju naredne godine važi pravilo `tri plus dva”, rekao je Radojičić.
Prema njegovim riječima, načinjeno je više grešaka u postojećem zakonu, ali je stvar odluke o određivanju zvanja stvar poslaničke većine.
Potpredsjednik Narodne skupštine Snježana Božić rekla je da je, nakon stupanja na snagu Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja, 8. maja, Ministarstvo prosvjete i kulture visokoškolskim ustanovama, kako je istakla, nezakonitim dopisom dostavilo naređenje da se primjena Zakona odgađa do akademske 2014/2015. godine.
Ona je postavila pitanje da li Ministarstvo treba da naloži da se ponište diplome koje su studenti stekli prije donošenja Zakona o zvanjima, dok je u primjeni bila Uredba o korištenju akademskih titula i koje su nosile 180 ECTS bodova i naloži izdavanje novih.
“Da li diplomirani studenti sa 180 bodova moraju da čekaju do početka akademske 2014/2015. godine da im se izdaju diplome sa stručnim nazivima inženjer, ekonomista ili pravnik, a da studenti koji su završili prije tri mjeseca imaju diplomu sa stručnim zvanjem diplomirani inženjer, diplomirani ekonomista ili diplomirani pravnik?”, upitala je Božićeva.
Ona je postavila pitanje resornom ministru šta će biti sa izdatim diplomama na kojima piše da su lica koja su završila studijski program sa 180 ECTS bodova stekla akademsko zvanje diplomirani i sedmi jedan stepen.
Prema njenim riječima, u propisima koji definišu visoko obrazovanje postoji konfuzija, a zakonska rješenja o zvanjima nisu primjenjiva u praksi.
Ministar prosvjete i kulture Goran Mutabdžija rekao je da je za resorno ministarstvo prijedlog ovog zakona neprihvatljiv, jer se traži da Ministarstvo podrži nešto protiv čega je bilo prije dva mjeseca kada je usvajan Zakon o zvanjima.
“Jedva smo prije dva mjeseca uspjeli da dođemo do zakona o zvanjima koji je napokon na određeni način pokušao da uredi ovu oblast, što je bio naš treći pokušaj. Sve ovo što radimo u posljednjih godinu i po dana bilo bi licemjerno spram pokušaja da pojedine licemjerne grupe rješavaju svoja pitanja na ovakav način”, rekao je Mutabdžija.
On je dodao da je Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske jedina institucija u BiH koja ima zakonski uređenu ovu oblast i da su u Zakonu o zvanjima prihvaćena rješenja kao u Srbiji, gdje se jasno razdvaja trogodišnji od četvorogodišnjeg studija, pri čemu ostaje mogućnost da u dodatku diplomi na engleskom jeziku piše “bejčelor” sa 180 ili 240 ECTS bodova.
Odgovarajući na pitanje o prolongiranju zakona mimo Narodne skupštine, ministar je rekao da je, prema navedenom zakonu, Ministarstvo dužno da u roku od 60 dana usvoji Pravilnik o listi zvanja koja se stiču na svim licenciranim studijskim programima i Pravilnik o listi stručnih zvanja koja se stiču završetkom visokog obrazovanja, koji se privode kraju.
“Mi smo od svih licenciranih studijskih programa tražili da dostave listu zvanja koja se na njima stiču jer taj pravilnik moramo objaviti u ovom mjesecu”, rekao je Mutabdžija.
Prema njegovim riječima, Zakon o zvanjima neće se moći primjenjivati retroaktivno i odnosiće se samo na studente koji budu upisali prvi ciklus studija u 2014/2015. akademskoj godini, dok će studenti koji su završavali po starim programima imati zvanja po kojima su ti programi odobreni.
Predlagač zakona Gordana Đurić rekla je da ne pripada nikakvim interesnim grupama i da one ne stoje iza ovog prijedloga.