Lukač je prenio učesnicima zajedničke proširene sjednice odbora Narodne skupštine Republike Srpske za bezbjednost i za boračko-invalidsku zaštitu da je MUP Srpske od 1992. godine tužilaštvima u BiH podnio 1.053 izvještaja kojima je obuhvaćeno više od 7.600 lica po pitanju krivičnih djela ratnog zločina.
Ministar Lukač je rekao da će MUP pružiti punu podršku svim optuženim u smislu da će učiniti dostupnim informacije koje posjeduje MUP Republike Srpske.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac istakao je na sjednici da su Sud i Tužilaštvo BiH postali otuđeni centri moći, naglasivši potrebu promjene zakona prema kojima bi sudije i tužioce birao parlament, a ne Visoki sudski i tužilački savjet.
On je naglasio da svi koji su počinili ratni zločin treba da snose odgovornost, ali da se to mora raditi na jednak način i pristup prema svima.
Košarac je ocijenio morbidnim odnos Suda i Tužilaštva prema zahtjevima za procesuiranje ratnih zločina na adekvatan i jednak način za sve.
On je rekao da bi o radu Suda i Tužilaštva BiH trebalo organizovati i otvorenu raspravu u parlamentu BiH, ali da to nije moguće dok je predsjedavajući Predstavničkog doma Šefik Džaferović, zbog “hipoteka njegove ratne prošlosti”.
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić upozorio je na diskriminaciju po osnovu kvalifikacije krivičnog djela, pojasnivši da je nakon odluke u slučaju “Maktouf, Damjanović” uočljivo pribjegavanje taktici da se Srbi optužuju za krivična djela ratnog zločina protiv čovječnosti.
“Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do 45 godina zatvora. Za ostala krivična djela ta vremenska kazna trebalo bi da bude do 15 godina zatvora, mada se i tu krši zakon od strane sudija koje izriču kazne i do 20 godina zatvora”, istakao je Savčić.
Osuđeni borci na izdržavanju kazne u kazneno-popravnim zavodima, kako je rekao Savčić, traže samo da se poštuje zakon, kao i pravo na pogodnosti nakon određenog vremena provedenog na izdržavanju kazne.
Učesnici zajedničke proširene sjednice odbora Narodne skupštine Republike Srpske za bezbjednost i za boračko-invalidsku zaštitu zauzeli su stav da postoji niz slabosti u radu institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina i izrazili nezadovoljstvo radom Suda i Tužilaštva BiH u tim procesima.
Predsjednik skupštinskog Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Nedeljko Glamočak rekao je novinarima nakon završetka sjednice da se te slabosti u radu dovele do selektivnog pristupa ovoj problematici.
“Retroaktivna primjena krivičnog zakona, uprkos odluci Suda za ljudska prava u Strazburu u predmet `Maktouf, Damjanović`, još se primjenjuje u tim procesima, a ima i dosta propusta u kvalifikaciji krivičnih djela, tako da se za slične događaje izriču različite kazne”, istakao je Glamočak.
Prema njegovim riječima, karakteristična je demonstracija sile u procesima privođenja lica pred Tužilaštvo BiH, što je često bilo bespotrebno.
Prema njegovim riječima, nema dovoljno ni pravne ni materijalane pomoći licima koja se procesuiraju.
On je istakao da je akcenat stavljen i na dosadašnje ćutanje predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH, koji su na sve to trebali ranije upozoravati, a nisu to činili.
Glamočak je rekao da se na sjednicu, iako su pozvani nisu odazvali predstavnik VSTS, predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso, glavni tužilac BiH Goran Salihović, te Milorad Novković ispred odbora za provođenje Strategije za procesuiranje ratnih zločina.
Član skupštinskog Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Drago Tadić naveo je da su vrlo često veliki pritisci na svjedoke, kao i da se hapšenja osumnjičenih izvode na brutalan način, ističući da bi takva praksa trebalo da prestane.
On je iznio i podatak da je od formiranja Suda i Tužilaštva BiH imenovano više od 70 stranih sudija i tužilaca, a što je nezabilježeno u pravnoj praksi.
Skupštinski odbori za bezbjednost i za boračko-invalidsku zaštitu će na osnovu diskusija i iznesenih stavova u narednom periodu kreirati određene zaključke koje će proslijediti Narodnoj skupštini Srpske.
RTRS