Svaka lažna objavljena vijest može imati posljedice po život građana, poručuju iz Savjeta za štampu BiH, te pozivaju novinare i urednike da se pridržavaju profesionalnih principa izvještavanja i da budu u potpunosti svjesni svoje profesionalne odgovornosti prema građanima, odnosno javnosti u BiH.
Kako dodaju, Kodeks za štampu i online medije BiH u Opštim odredbama nalaže novinarima da imaju obavezu prema javnosti održavati visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima, što znači da uvijek i u svim okolnostima treba da izvještavaju istinito i bazirano na provjerenim i različitim izvorima.
Ljiljana Smiljanić, sekretar Kluba novinara Banjaluka, navodi da bi bilo dobro kada bismo mogli više pažnje da posvetimo edukovanju naših gledalaca, čitalaca…
“Ono što sam ja primijetila kod vijesti za koje se kasnije ispostavi da su lažne jeste to da u tekstu uglavnom nema sagovornika imenom i prezimenom, nego se nešto saznaje ili neki izvor otkriva nešto. To nije dovoljno. Tekst mora da ima ili izjave sagovornika adekvatnih za datu temu i pored izvora koji otkriva ili bar dokument koji dokazuje izrečeno, kao i drugu stranu priče”, pojasnila je Smiljanićeva za “Nezavisne”.
Kako dodaje, drugi mediji ne bi smjeli da prenose bilo šta što nema dovoljno pokrića, a da sami ne provjere te navode.
“Međutim, većina radi po principu kopiranja vijesti uz navođenje izvora i ne ide dalje od toga. Takođe, neki mediji objavljuju i razne informacije sa društvenih mreža bez dodatnih provjera, što isto može da bude lažna vijest”, kaže Smiljanićeva.
Da je lažnih vijesti uvijek bilo i da će ih biti, potvrdila je Vedrana Kulaga Simić, novinarka “Glasa Srpske”.
“Iako izmišljene informacije mogu ostaviti nesagledive posljedice u društvu, činjenica je da se one mahom kao takve svjesno plasiraju u cilju ostvarivanje političkih, društvenih i drugih uticaja različitih interesnih grupa, pa čak i iz dosade”, rekla je Kulaga Simićeva za “Nezavisne”.
Kako je dodala, uz nedovoljnu medijsku pismenost, veliki vjetar u leđa lažnim vijestima su društvene mreže, odnosno lakoća i brzina njihovog širenja putem interneta.
“Teško da će se tome stati u kraj, ali o onome šta šalju u javnost treba dobro da promisle i oni koji kreiraju takve vijesti i oni koji to, zdravo za gotovo, i objave”, navela je Kulaga Simićeva.
Nikola Morača, novinar “Euroblica” i portala Srpskainfo, ističe da su lažne vijesti najveći problem portala, posebno u današnjem vremenu gdje se traži brzina i ekskluziva.
“Jedini način da ih novinar prepozna jeste, naravno, provjera informacije, ali nekada takve vijesti ni ne dođu do novinara, već ih portali preuzimaju automatski uz navođenje izvora”, objasnio je Morača.
Kako Morača kaže, ova oblast polako se reguliše, a portali koji “štancaju” lažne vijesti sve češće su na marginama.
“Redovni čitaoci jako dobro znaju o kakvim se portalima radi, a posebno su zanimljivi oni koji nastaju uoči izbora i nikada se više ne pojave u javnosti”, dodao je Morača.
(Ovaj tekst se realizuje u okviru USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), koji implementiraju CPCD i OM)
(Tekst i foto: Nezavisne)