Novim Pravilnikom je jasno precizirano u kojim slučajevima porodični doktor može da sam propiše bolovanje, za bolovanja do 30 dana, a u kojim je neophodno mišljenje ljekara specijaliste odgovarajuće grane medicine iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa FZO.
Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio je novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad koji je pripreman zajedno sa doktorima koji propisuju ovo pravo, u cilju integrisanja najboljih rješenja iz prakse u regulativni okvir, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe ovog prava svele na minimum.
Prvi put doktori zaposleni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i komisijama za ocjene bolovanja bili su članovi radne grupe koja je pripremala Pravilnik, što samo potvrđuje namjeru Fonda da u sva normativna rješenja uključuje i zdravstvene ustanove, kako bi partnerski unaprijedili primjenu ovog prava u praksi, saopšteno je iz ovog fonda.
Tako je, između ostalog, novim Pravilnikom jasno precizirano u kojim slučajevima porodični doktor može da sam propiše bolovanje, za bolovanja do 30 dana, a u kojim je neophodno mišljenje ljekara specijaliste odgovarajuće grane medicine iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa FZO.
Cilj ovih izmjena je preciznija odredba u Pravilniku kako bi i porodičnim doktorima olakšali tumačenje propisa u praksi.
Fond je, takođe, uvažio i sugestije poslodavaca koja se odnosi na preciznije ostvarivanje prava na bolovanje za dijagnoze za koje je predviđena maksimalna dužina bolovanja u ukupnom trajanju od 28 dana. Naime, ukoliko osiguranik u periodu od šest mjeseci zbog ovih dijagnoza bude na bolovanju više od 45 dana, kod ponovnog otvaranja bolovanja potrebno je da porodični doktor osiguranika uputi na prvostepenu komisiju, piše RTRS.
Takođe, novi Pravilnik definiše da ukoliko se ispostavi potreba za daljim liječenjem, po istoj dijagnozi, nakon šest dana od zaključivanja bolovanja, porodični doktor će osiguranika odmah uputiti na prvostepenu komisiju radi ocjene potrebe za ponovnom privremenom spriječenošću za rad.
Isto tako, porodični doktori mogu da prekinu bolovanje i prije isteka roka koji je utvrdila prvostepena komisija ukoliko procijene da se zdravstveno stanje poboljšalo. To se, takođe, odnosi i na prvostepenu komisiju, koja isto može da prekine bolovanje i prije roka koji je predložio ljekar specijalista odgovorajuće grane medicine.
Pravilnik i dalje propisuje konkretne mehanizme kontrole bolovanja, poput vanredne ocjene koji imaju za cilj da spriječe pokušaj bilo kakve zloupotrebe ovog prava u praksi.
Osim toga i dalje ostaje obaveza koja je propisana Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju o javljanju porodičnom doktoru svakih 15 dana dok je osiguranik na bolovanju, izuzev bolničkog liječenja. U slučaju da se osiguranik ne javi, porodični doktor daje ocjenu da je sposoban za rad.
Takođe, u novom pravilniku i dalje je ostala odredba da u cilju sprečavanja pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta, osiguranik za vrijeme bolovanja ne napušta mjesto prebivališta osim u slučaju posjete porodičnom doktoru ili zbog obavljanja dijagnostičkih pretraga na koje je upućen van mjesta prebivališta.
Isto tako, osiguranik ima pravo na žalbu u slučaju da nije zadovoljan ocjenom prvostepene komisije koja je nadležna za propisivanje bolovanja dužih od 30 dana.
Pored toga, ima i mogućnost prigovora na ocjenu porodičnog doktora kada je riječ o ocjeni bolovanja u roku od 24 sata od date ocjene i to nadležnoj prvostepenoj komisiji za ocjenu bolovanja.
Dakle, i novi Pravilnik ima za cilj da unaprijedi ovu oblast i da se pravo na bolovanje koje je jedno od dva osnovna prava iz zdravstvenog osiguranja koristi racionalno, odnosno da ga koristi onaj ko je bolestan, odnosno kome je zaista potrebno, navode iz FZO.
Suština svih izmjena je da preciznim definisanjem pojednostave primjenu propisa u praksi, ali i da svaka eventualna zloupotreba prava bude uočena pravovremeno i spriječena.
Fond će i dalje u kreiranju svih akata da uključuje relevantne učesnike kako iz zdravstvenih ustanova, tako i predstavnike sindikata i poslodavaca, jer je najvažnije da se ovo pravo primjenjuje na način koji štiti interese i osiguranika, ali i zdravstvenih ustanova, poslodavaca i Fonda. To bi svima trebalo da bude u interesu, jer se samo tako mogu osujetiti pokušaji zloupotreba prava na bolovanje i da ovo pravo koriste oni kojima je zaista potrebno, ističe se u saopštenju.
Iz FZO podsjećaju da bolovanja do 30 dana propisuju doktori porodične medicine, a bolovanja duža od 30 dana su u nadležnosti prvostepene komisije.
Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Republike Srpske.
Srna