-Novi kredit za narednu godinu, značiće kupovinu socijalnog mira, jer tek ćemo početi da osjećamo najteže posljedice krize uzrokovane pandemijom korona virusa.
Krajem mjeseca slijede novi pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i nova kreditna zaduženja. Novac bi mogao stići u Bosnu i Hercegovinu tek nakon izbora.
U odnosu na političare, stručnjaci su jasni – još nekih 40 posto ukupnog BDP-a dozvoljava dodatna zaduživanja, ali to ne vrijedi za realni sektor. Upozoravaju – novi kredit za narednu godinu, značiće kupovinu socijalnog mira, jer tek ćemo početi da osjećamo najteže posljedice krize uzrokovane pandemijom korona virusa.
Pandemija korona virusa i bh. ekonomija, ispostavilo se, teško sarađuju. Zbog novog vala zaraze, bh. vlasti bi nakon izbora mogle posegnuti za još jednim kreditnim zaduženjem.
“Oduvijek zagovaram da BiH ima aranžman sa MMF-om, jer kada ga imate, možete da povlačite finasijska sredstva u vidu kredita, ali isto tako možete da imate aranžman u kojem sredstva ne uzimate, nego ih imate zagarantovana, ukoliko budu potrebna”, govori Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Federacija BiH, navodi premijer Fadil Novalić, ima zadovoljavajuću likvidnost banaka, ali ne žele se zaduživati na domaćem tržištu. Razlog: kroz garantni fond taj novac, kaže, treba preusmjeriti ka privredi.
“MMF novi aranžaman bi mogao biti oko milijardu maraka, kada se gleda ročnost mogao bi biti tek tamo u aprilu ili maju. Da bismo održali, prije svega, budžetske izdatke prema socijalnom davanju, penzionom fondu, boračkim poluplacijamna, invalidima itd”, ističe Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.
“MMF su uvijek podrška budžetima, potpisnici su entiteti i država, poslije raspodjela, a kako će se te pare trošiti, to je do domaćih vlasti. Kod nas je ta distribuicija katastrofa, loša distribucija sredstava, loše ciljanje – daj da ima za plate i kola”, objašnjava, pak, Svetlana Cenić, ekonomski analitičarka.
MMF uvjetuje nastavak reformskih procesa, najprije rekonstrukcijom pravosuđa. Već smo vidjeli da ranije uzeti novac nije na pravi način usmjeren ka oporavku ekonomije. Tragično, predviđanja MMF-a su da najgore tek slijedi.
Sada MMF predviđa da će bh. ekonomija pasti za 6,5 posto. U proljetnim prognozama, MMF je predviđao da će ekonomija padati za pet posto.
“Zadnja korigovana procjena pada BDP je 6,5 posto, više od 1,5 u odnоsu na raniju prognozu, ovo treba da zabrinjava jer to znači da polako ulazimo u duboku recesiju i vjerovatno ćemo u prvom kvartalu naredne godine imati značajnih ekonomskih problema, gašenje kompanija i posljedničnog otpuštanja”, veli Admir Čavalić, ekonomski stručnjak
Ovo smanjenje pojelo je tri godine ranijeg rasta naše ekonomije. Iako prognoze crne, konkretnih mjera za oporavak privrede nema.
“Kreditna zaduženja nisu rješenje, rješenje je u smanjenju opterećenja plata kako bi se mogao dati impuls da se plate povećaju kod poslodavaca, paralelno s tim – mjere podrške potrošnji domaćeg proizvoda”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar
Oporavak nam zavisi od oporavka evropskih zemalja, od kojih smo zavisni. Prema predviđanjima, oporavljat ćemo se naredne četiri godine. Većinu kredita usmjeravamo ka krpljenju budžetskih rupa. Političarima odgovara, jer kupuju socijalni mir. Ali, pitanje je do kada?
(BHRT)