Vaš odnos s novcem može djelovati nasumično, ali jedan stručnjak tvrdi da pruža tragove o vašem djetinjstvu – i razumijevanje toga moglo bi vam pomoći da prevaziđete toksične navike trošenja.
Viki Rejnal, finansijski psihoterapeut i autorka knjige “Novac na umu”, izjavila je za CNBC Make It da postoje psihološki razlozi iza naših navika trošenja, a mnogi od tih stavova potiču iz iskustava iz djetinjstva.
„Naša emocionalna iskustva tokom odrastanja oblikuju ono što postajemo,“ rekla je.
Na primjer, osoba koja se osjećala sigurno tokom djetinjstva može vjerovati da zaslužuje dobre stvari i kasnije u životu biti sklonija da pregovara o višoj plati ili uživa u novcu koji ima, objasnila je Rejnal. S druge strane, osoba koja je iskusila zanemarivanje u djetinjstvu može odrasti s niskim samopouzdanjem i to manifestovati kroz ponašanje s novcem.
To bi moglo uključivati osjećaj krivice pri trošenju novca jer ne osjećaju da zaslužuju dobre stvari ili, s druge strane, rasipanje novca kako bi impresionirali druge jer se osjećaju nedostojno pažnje.
„Dijete koje priđe roditeljima da im pokaže svoju škrabotinu – način na koji mu roditelji odgovore daje mu poruku o tome kako će svijet reagovati na njega,“ dodala je Rejnal.
Oskudica ili bogatstvo
Rejnal kaže da su „lekcije o novcu koje učimo tokom odrastanja“ uglavnom oblikovane time da li smo odrastali u okruženju oskudice ili bogatstva.
„Da dam primjer, ljudi koji su odrasli u oskudici, a zatim se izvukli iz te ekonomske stvarnosti i možda uspjeli akumulirati značajno bogatstvo, često se suočavaju s onim što se naziva mentalitet oskudice,“ rekla je Rejnal.
To je obrazac razmišljanja koji se fokusira na ideju da nemate dovoljno nečega, poput novca. Mentalitet oskudice znači da neko možda teško uživa u novcu koji je zaradio i osjeća anksioznost pri njegovom trošenju, dodala je.
S druge strane, postoje ljudi koji su odrasli s malo, ali su postali bogati, i sada su vrlo neodgovorni s novcem.
„Oni sebi priušte sve ono za čim su čeznuli dok su bili mali, pa mogu otići u drugu krajnost i početi ga trošiti prilično nepromišljeno, jer sada žele svojoj djeci pružiti sve ono što njima njihovi roditelji nisu mogli,“ dodala je.
Prestanite s autodestruktivnim ponašanjem
Ključ za prevazilaženje toksičnih navika trošenja je prestanak autodestruktivnog ponašanja – što je uobičajeno, tvrdi Rejnal.
„Često iza obrasca finansijske autodestrukcije postoje duboko ukorijenjeni emocionalni razlozi, i oni mogu uključivati osjećaje bijesa, osjećaje da nešto ne zaslužujemo, ili možda strah od nezavisnosti i autonomije,“ rekla je.
Da biste ih identifikovali, prvo morate odrediti koje su vaše finansijske navike i nekonzistentnosti, rekla je Rejnal, dajući primjer osobe koja možda prekomjerno troši u večernjim satima.
„Da li je to dosada? Usamljenost? Koji je osjećaj koji možda pokušavate riješiti pretjeranim trošenjem?“ pitala je.
„To vam već daje trag o tome šta biste mogli raditi drugačije. Dakle, ako je to dosada, šta možete zamijeniti ovom lošom finansijskom navikom?“
Rejnal je navela primjer mlade klijentkinje koja bi uvijek ostajala bez novca u prvih par nedjelja u mjesecu. Pitala ju je: „Šta bi se desilo ako biste postali finansijski odgovorni?“
Klijentkinja je otkrila da se boji rizikovanja odnosa s majkom, jer bi svaki put kad bi ostala bez novca zvala majku da traži još.
„Njeni roditelji su se razveli odavno, i jedini put kad bi razgovarala s majkom bio je da traži novac,“ rekla je Rejnal. „Imala je interes da bude loša s novcem, jer ako bi postala dobra s njim, imala bi problem: ‘Možda neću imati izgovor da više zovem majku, a ne znam kako da izgradim taj odnos ponovo.’“
Finansijski psihoterapeut je preporučila da budete „znatiželjni i bez osuđivanja“ dok razmatrate korijen lošeg ponašanja s novcem.
„Ponekad postavljanje pitanja poput: ‘Koji bi osjećaji ostali ako zapravo ne bih finansijski autodestruktivno djelovao, ili ako ne bih bio toliko velikodušan prema prijateljima?’ može početi otkrivati razlog zbog kojeg to radite,“ dodala je ona, prenosi Bankar.me.