Sve te globalne promjene, kako su objasnili, uslovljavaju prirodne katastrofe, koje zahvataju sve oblasti Zemlje, kao što su oluje, poplave, požari, poremećaji, koji utiču na zdravlje ljudi kroz hranu i vodu, kao i na pojavu raznih novih bolesti, “komaraca tigrova“, odumiranje flore i faune…
Tim povodom prošle godine u Francuskoj 190 država je potpisalo Pariski sporazum koji pored ostalog obavezuje države da prate rezultate i preporuke nauke, da redukuju emisiju gasova, pojačaju mjere za očuvanje ekosistema kako bi se dosegao dugoročni cilj zadržavanja porasta globalne temperature ispod 2 stepena Celzijusova, pri ciljanom porastu od 1.5 stepeni Celzijusovih.
U proteklih godinu dana, Pariski sporazum ratifikovalo je svega 55 država. Predsjednik Komiteta Med COP22 i naučnik Žil Berhol je istakao da čovječanstvo u ovom trenutku snosi odgovornost i za klimu koja će biti za 30 godina, ukazujući da naučne prognoze predviđaju dalje radikalne promjene za koje globalno društvo mora da preuzme odgovornost i pokuša da ih preduprjedi.
Berhol smatra da i pored jakih inicijativa za suočavanje sa klimatskim promjenama političari nastavljaju da ignorišu preporuke eksperata koji upozoravaju na katastrofe. “Temperatura raste i vidimo da temperaturne promjene utiču na pojavu katastrofa koje pogađaju razne dijelove svijeta, utičući direktno na živote ljudi“, naveo je predsjednik Komiteta Med COP22, ističući da naučnici zajedno sa medijima moraju da rade na podizanju svijesti cijelog društva.
Kada je u pitanju područje Mediterana, klimatske promjene značajno utiču na Sredozemno more, nedostatak i zagađenje vode i ekosistema, pomorske gubitke, povećanje potrebe za navodnjavanjem, kao i na porast nivoa mora koji ugrožava priobalnu infrastrukturu, ukazao je predsjednik Evro-mediteranskog centra Antonio Navara.
Ono što društvo mora da uradi je da se adaptira na promjene i da na sve moguće načine utiče na njihovo usporavanje, istakao je Navara.
Koordinator za globalne klimatske promjene Edvard Peri rekao je da je prošle godine nauka ukazala da je cijela zemljina kugla pogođena klimatskim promjenama, ali je upozorio i na štete izazvane ratovima i velikim migracijama stanovništva iz ruralnih u urbane oblasti.
On je upozorio da predviđanja ukazuju da će područje Mediterana u narednim decenijama postajati sve suvlje i toplije, što će biti praćeno “divljim požarima“, nestašicama vode i odumiranjem pojedinih ugroženih vrsta biljaka, sisara, insekata…
“Mi svi moramo da krenemo u akciju i to sada. Akcije moraju da budu usmjerene na promjene u ponašanju zajednice, kako bi se preduprjedile sve štetne posljedice koje prete ekosistemu“, zaključio je Peri, ocjenjujući da bi stvarna i konkretna primjena Pariskog sporazuma bila veliki korak u tom pravcu.
Nezavisne novine