Norvežani izlaze na birališta u ponedjeljak na izborima koji su neobično tjesni i visoko polarizovani, a u fokusu su rast troškova života, porezi na bogatstvo, ulaganja državnog naftnog fonda u Izrael i odnosi sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Uoči izbora, zabilježen je nagli rast podrške populističkoj desničarskoj Progresivnoj partiji, koju predvodi Silvi Listaug, a pojedini analitičari to nazivaju “MAGA-fikacijom” norveške politike (po uzoru na američki MAGA pokret). U slučaju pobjede desnice, Listaug bi mogla da postane premijerka.
Ipak, prema istraživanjima javnog mnjenja, najvjerovatniji scenario je tjesna pobjeda centra-ljevice, što znači nastavak manjinske laburističke vlade na čelu sa Јonasom Garom Stereom, koji je premijer od 2021. godine, dok bi Јens Stoltenberg, bivši generalni sekretar NATO-a i jedan od najpopularnijih političara u zemlji, obavljao funkciju ministra finansija.
Ako Laburisti pobjede, suočiće se sa mukotrpnim pregovorima sa manjim lijevim partijama, posebno oko pitanja ulaganja naftnog fonda u Izrael, što je poslednjih nedjelja izazvalo veliku pažnju i kritike na račun Stoltenberga.
Novinarka i komentatorka lista VG, Šazija Madžid, rekla je da su ovi izbori “neočekivano uzbudljivi” i daleko polarizovaniji nego ranije.
– Zaista su bili prava oluja sa nizom neočekivanih obrta. Norvežani čekaju rezultate sa velikim nestrpljenjem – ocijenila je Madžid, nazvavši ih “prelomnim izborima”.
Ističe i da klasne i rodne razlike – zbog kojih mnogi mladi muškarci glasaju za desnicu – predstavljaju “mobilizatorski faktor na oba politička pola”, uz optužbe za laži i dezinformacije koje dolaze od lidera stranaka.
– Za levičarske partije rat u Gazi bio je važna tema, naročito za birače migrantskog porijekla i mlade – navodi novinarka, a prenosi Gardijan.
Turbulencije na političkoj sceni
Konzervativna partija, međutim, izgubila je značajan dio podrške u korist Progresivne partije, dok su Zeleni neočekivano dobili više glasova.
Јohanes Berg, direktor istraživanja i glavni istraživač Nacionalnog programa za izborna istraživanja u Institutu za društvena istraživanja, kaže da su ključna pitanja na ovim izborima bili cijene hrane i energije, porezi na bogatstvo, zdravstvo i, neuobičajeno za Norvešku, trgovinska politika sa Sjedinjenim Američkim Državama.
– Prije godinu dana izgledalo je da će Laburisti izgubiti izbore. Ali faktori poput povratka Stoltenberga i uspješnog sastanka premijera sa Trampom u Bijeloj kući o trgovini preokrenuli su situaciju. Prevladava osećaj da su dobro odradili posao u odnosima sa SAD – napominje Berg.
Ipak, kako ističe, podrška desnici je takođe u porastu.
– Izgleda da u norveškoj politici postoje dva suprotstavljena trenda – jedan je desničarski talas, posebno među mladima, a drugi je podrška aktuelnoj vladi – zaključuje Berg.
Norvežani pred izborom
Izlaznost u Norveškoj je tradicionalno visoka – obično između 75 i 80 odsto – a ovi izbori beleže rekordan broj ranog glasanja.
Petar Ege Langseter, docent političkih nauka na Univerzitetu u Oslu, kaže da je Stoltenbergov povratak u norvešku politiku prošle zime bio ključan za Laburiste.
– U svjetlu rastućih međunarodnih tenzija poslije izbora Donalda Trampa, uvođenja tarifa i različitih sukoba, Stoltenbergov povratak dočekan je s odobravanjem i doneo je Laburistima iznenadni skok od 10 procenata u roku od mjesec-dva – navodi Langester.
Iako je kampanja počela skandalom oko ulaganja naftnog fonda u Izrael i mogućeg kršenja etičkih smernica, Langseter ne vjeruje da će to značajno uticati na ishod.
– Najnovija istraživanja pokazuju tjesnu trku, sa blagom prednošću levice. Ipak, teško je prognozirati zbog velikog broja već datih glasova i oscilacija u anketama. Ako ljevica pobjedi, najizgledniji scenario je nastavak manjinske laburističke vlade uz parlamentarnu podršku manjih stranaka ljevice – ističe Langester.
Rezultati se očekuju kasno uveče u ponedjeljak, a dodatnu neizvjesnost donosi široko rasprostranjeno taktičko glasanje.
Henning Finseras, profesor sociologije i politike na Norveškom univerzitetu nauke i tehnologije, tvrdi da “”oba bloka imaju stranke koje se kreću oko cenzusa od 4 odsto (Zeleni na levici, a Hrišćanska narodna partija i Liberali na desnici).
– To znači da će ishod izbora zavisiti od toga ko uspije da pređe prag. Ta situacija podstakla je taktičko glasanje, što dodatno povećava neizvjesnost – objašnjava Finseras.
Izvor: RTS