Ugledni hrvatski advokat Anto Nobilo, široj bh. javnosti poznat kao advokat generala HVO-a Tihomira Blaškića tokom suđenja u Hagu, kazao je u razgovoru za INS kako će drugostepena presuda bivšem vojnom i političkom vrhu tzv. Herceg-Bosne na čelu sa Jadrankom Prlićem, koja će biti objavljena u novembru ove godine, vjerovatno potvrditi učešće Hrvatske u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka.
Nobilo, najpoznatiji po branjenju brojnih osoba iz javnog života, za INS je otvoreno govorio o tzv. Herceg-Bosni i pokušajima da se ona reafirmira, čemu smo svjedočili i juče na obilježavanju njene 24. godišnjice u Mostaru i Grudama.
“Herceg-Bosna je idejno trebala biti organizacijska mreža hrvatskog naroda u BiH usmjerena na obranu od agresije. Nedvojbeno je da se tada BiH raspala po nacionalnim šavovima i da kao država nije mogla osigurati jedinstvenu zajedničku odbranu. U toj situaciji došlo je do organiziranja naroda. Kasnije, kad su apetiti hrvatskih političara, prije svega onih iz Hrvatske, porasli, onda su oni Herceg-Bosni, dakle, organizacijskoj strukturi hrvatskog naroda u BiH, dodali teritorijalni princip i na taj način su stvorili paradržavu! U jednom trenutku su rekli da, gdje god su Hrvati relativna ili apsolutna većina, ta općina ulazi u Herceg-Bosnu. Ako vlasti dodate teritorij, onda imate državu. I dalje su se oni ponašali prema Herceg-Bosni kao da se radi o državi, a problem je bio u tome što se u osnivačkim aktima HZ HB nedvojbeno govori da je to organizacija ekskluzivno hrvatskog naroda”, tvrdi Nobilo.
Iz te činjenice, dodaje, proizlazi da je onda i Herceg-Bosna bila paradržava jednog, hrvatskog, naroda.
“Herceg-Bosna je bila rezervna opcija Franje Tuđmana za podjelu BiH, ako se steknu uvjeti. No, imala je ona i pozitivnu ulogu, jer je dala doprinos preko HVO-a u odbrani od srpskog agresora. Nažalost, došlo je do nepotrebnog rata između Armije RBiH i HVO-a od 1992. do 1994. godine, odnosno do potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Slojevita je ta Herceg-Bosna… Od početne namjere, koja je bila izraz nužde, prerasla je u potencijalni žeton za podjelu BiH”, smatra Nobilo.
Govoreći o reaktiviranju ideje Herceg-Bosne kaže da primjećuje tu inicijativu dr. Miroslava Tuđmana, sina prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je napisao knjigu o tome pa hrvatski mediji donose njegove intervjue i izvode iz knjige.
On, s jedne strane, navodi Nobilo, pokušava odbraniti hrvatsku politiku u BiH i tzv. Herceg-Bosnu, i potencirati opasnost od navodnih radikalnih islamskih elemenata u BiH, uz opaske da je Herceg-Bosna prva doživjela “udar džihadista i stranih ratnika“.
Nadalje, Nobilo primjećuje da se na svim stranama dižu tenzije, što ne upućuje na dobro.
“Kao da se bude stare aveti, kao da se (sve) uzburkava i kao da se smatra da bi moglo doći do događaja koji bi mogli drugačije odrediti sudbinu BiH. Hrvatski narod se smatra nezadovoljnim jer su Bošnjaci i Srbi dobili države u državi. Postoji frustracija Hrvata. Međutim, ja bih rekao da su Hrvati sami kriv za tu situaciju kroz Herceg-Bosnu i da je moguće da je potrebnije voditi samostalniju politiku u odnosu na Hrvatsku. Vidite, uzburkan je cijeli Balkan… Šta se dešava u Makedoniji, Kosovu, kao da se nanovo dijele svjetske karte i kao da se nanovo otvaraju neke šanse, za možda neke propale politike. Tako da sve ovo možda i nije slučajno”, ističe Nobilo.
U očekivanjima od drugostepene novembarske presude u slučaju “Prlić i ostali“, Nobilo je vrlo precizan.
“Očekujem, ponavljam to, da će biti označeno da je do zločina (na prostorima Hercegovine te srednje Bosne) došlo u okvirima međunarodnog oružanog sukoba. Upletena je strana sila, dakle, izvan BiH, a to je praktički Hrvatska! Haški tribunal je utvrdio da se u okviru hrvatsko-bošnjačkog rata radilo o međunarodnom oružanom sukobu, jer je HVO tretirao ka agenta Republike Hrvatske, kao nekog ko u ime i za račun strane države djeluje, a Hrvatska ima sve poluge zapovjedne odgovornosti nad HVO, što je objektivno i sasvim tačno. U to sam apsolutno siguran, jer to je nedvojbena praksa Haškog tribunal”, objašnjava Nobilo.
Hrvatska je, dodaje, u toj konstelaciji ratovala na tuđem terenu.
“Možemo je zvati agresorom ili kako god hoćemo. Dvije stvari su problematične: jedna je udruženi zločinački poduhvat (UZP). Kao branitelj ne vodim UZP, jer kada nemate dokaza o konkretnoj odgovornosti svih koje ste obuhvatili optužnicom, pokušavate dokazati taj udruženi zločinački poduhvat. To je pravna konstrukcija, koja je vrlo suspektna. Druga, i za javnost najvažnija stvar, jeste da li će u UDZ-om biti obuhvaćen i predsjednik Franjo Tuđman. To su otvorena pitanja koja i Hrvatsku, bez obzira na individualne sudbine okrivljenika može interesirati. Što se tiče međunarodnog oružanog sukoba, mislim da će to biti apsolutno potvrđeno”, zaključio je Nobilo.
(NN/faktor.ba)