U Evropi, poslije Velike Britanije, niko nije vakcinisao toliko kao Srbija – zahvaljujući pomoći Pekinga i Moskve, piše “Frankfurter algemajne cajtung”. Dodaje i da kritičari optužuju Evropsku uniju za neuspjeh na Balkanu.
Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) podsjeća da je Evropa bila zaprepašćena kada je u martu prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poljubio kinesku zastavu na beogradskom aerodromu nakon isporuke zaštitnih maski i druge robe koja je u to vrijeme bila deficitarna.
“Reakcija je bila slična i kada su se ubrzo nakon toga svuda u centru Beograda pojavili ogromni plakati na kojima se pored slogana ‘Hvala, brate Si’ vidio portret kineskog predsjednika. Ovih dana, međutim, mogu se čuti čak i mnogi tvrdoglavi protivnici srpskog predsjednika da su se njegovi napori da uspostavi dobre odnose s Pekingom isplatili. Jer na evropskom kontinentu nijedna država ne vakciniše svoje stanovništvo brže od Srbije”, napominje FAZ, prenosi RTS.
Srbija je daleko ispred Njemačke, Francuske i svih ostalih zemalja EU. Samo je Velika Britanija brža, piše FAZ postavljajući pitanje “kako je to moguće?”.
“Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar objašnjava dosadašnji uspjeh u intervjuu za FAZ. Između ostalog i činjenicom da je njegova zemlja, za razliku od zapadnih, pokušala da dobije vakcine od svih dobavljača”, navodi list, dodajući da su u Srbiji dostupne vakcine “Fajzera”, ruskog “Sputnjika” i kineskog “Sinofarma”.
“Za razliku od mnogih drugih zemalja, građani Srbije mogu da biraju koju vakcinu žele. Čim je naš nacionalni kontrolni organ odobrio vakcinu kao sigurnu i efikasnu nakon testiranja, ona će biti dostupna svima”, citirao je list izjavu Lončara o politici nabavke u Srbiji.
FAZ prenosi i navode Mirsada Đerleka, državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja, da je ruski “Sputnjik” ubjedljivo najpopularniji u Srbiji.
Prema tome, navode, 40 procenata onih koji su spremni da se vakcinišu odlučilo se za “Sputnjik”, a 28 odsto za “Fajzer”. Trećina je izjavila da nemaju preferencije.
“Glavni razlog za trenutnu vodeću poziciju Srbije u trci vakcinacije je Kina, koja je do sada isporučila milion doza ‘Sinofarma’ – što je znatna količina za balkansku zemlju od sedam miliona ljudi. Kada je sredinom mjeseca stigao prvi kontingent, Vučić i kineski ambasador u Beogradu dobili su isporuku na aerodromu. ‘Ponosni smo na naše dobre odnose s Kinom’, rekao je predsjednik nakon ceremonije”, podsjeća Frankfurter algemajne cajtung.
U međuvremenu, dodaje, ministar zdravlja jasno stavlja do znanja da Srbija želi da održi trenutnu stopu vakcinacije: “Naša strategija je da do leta postignemo kolektivni imunitet. Iako smo na dobrom putu, već posebnu pažnju posvećujemo jeseni, jer će tada biti potrebno da se na odgovarajući način pripremimo za novi ciklus vakcinacije protiv korone i za sezonu gripa”.
Takođe navode i da je Srbija htjela da pomogne u regionu uz podsjećanje da je premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev najavio da je toj zemlji dozvoljeno da kupi 8.000 doza “Fajzerove” vakcine od Srbije.
List navodi i da su “takva pitanja pod političkim nabojem” ukazujući na to da je Beograd poslao mini-kontingent od 55 doza vakcina na sjever Kosova, što je iz Prištine protumačeno kao miješanje u kosovske poslove. Na to je, podsjeća autor, Vučić odgovorio da nisu poslati artiljerija i tenkovi, već samo vakcine i lijekovi.
U međuvremenu, susjedne države su napola zavidne i napola sumnjaju u uspjeh Srbije, piše FAZ.
“Nisu samo u Sjevernoj Makedoniji izrečene kritike na račun njihove vlade, koja se suviše pouzdano oslanjala na snabdijevanje vakcinama putem međunarodne inicijative Kovaks. Ovaj program, koji nadgleda Svjetska zdravstvena organizacija i uglavnom se finansira sredstvima EU, ima za cilj da ekonomski slabim zemljama obezbijedi pristup vakcinama bez obzira na njihova finansijska sredstva. Na ovaj način izbjegava se ‘vakcinalni nacionalizam’ i nadmetanja koja podstiču cijene”, navodi list.
Ali, umjesto da se oslanjamo samo na Kovaks, trebalo je da se odlučimo za bilateralne pregovore poput Srbije, kažu neki kritičari u regionu. U Sjevernoj Makedoniji sada se nadaju da će moći da počnu da vakcinišu negdje u februaru. Mnogo bi se dobilo kad bi se bar bolničko osoblje moglo vakcinisati, kaže se. U Srbiji je počelo prije mjesec dana, piše FAZ.
“Ovo takođe čini geostratešku komponentu najnovijih dešavanja jasnom, uz moto: Kina kao spasitelj, EU kao neuspjeh u vanrednim situacijama. Aleksandar Vučić je nedavno uporedio situaciju na Balkanu sa siromašnijim putnicima na Titaniku: Putnici prve klase obezbijedili su mjesto u čamcima za spasavanje, “i mi koji nismo bogati, koji smo mali, poput zemalja zapadnog Balkana, idemo pod Titanik”, podsjeća FAZ na izjavu predsjednika Srbije.
Ako bi to postalo regionalni narativ krize, list navodi da bi šteta za EU bila velika.
“S obzirom na takve opasnosti, ministri spoljnih poslova 13 država članica izdali su zajedničko pismo početkom januara u kojem pozivaju ljude da podijele sopstvene zalihe sa svojim susjedima na Balkanu. Jer EU neće biti sigurna ako to nisu ni države u njenoj neposrednoj blizini. Pored susjednih zemalja poput Bugarske, Hrvatske, Mađarske i Rumunije, među potpisnicima su bile i Danska, Finska i Švedska. Njemačke nije bilo”, zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.
(N. N – Foto: Tanjug)