U Njemačkoj je nedavno završen šestomjesečni eksperiment s četverodnevnom radom sedmicom u kojem je učestvovalo 45 kompanija.
Rezultati su pozitivni u tolikoj mjeri da je većina kompanija odlučila nastaviti s istim načinom rada. Međutim, nisu svi ishodi sasvim očekivani; neki su iznenadili, a neki i podbacili.
Istraživanje se trebalo provesti još prije dvije godine, no tada se nije našlo dovoljno kompanija koje su htjele učestvovati u njemu.
Ove godine prijavilo se dosta kompanija, međutim, nije u svima sve išlo kako je bilo predviđeno.
Naime, novi eksperiment, koji su od februara provodile savjetnička tvrtka Intraprenör i udruga 4 Day Week Global, dvije su tvrtke prekinule prije roka, a dvije nisu stvarno smanjile radno vrijeme zaposlenima, tako da je u eksperimentu zapravo učestvovala 41 firma.
Marika Platz sa Univerziteta u Münsteru koje je učestvovalo u vrednovanju ovog eksperimenta objasnila je za DW da su same firme mogle odlučiti kako će smanjiti radno vrijeme svojih zaposlenih: neke su smanjile više, a neke manje od 10 odsto. Na kraju je samo u 85 odsto kompanija koje su bile uključene u studiju zaposleni zaista radili četiri, a ne pet dana u sedmici uz punu platu.
Kako su funkcionisale kompanije?
Voditeljica istraživanja Julia Backmann komentarisala je da se u mjerenju efekata skraćenja radne sedmice naučnici i nisu pouzdali isključivo u samoprocjene vlastitog blagostanja koje su dobili od zaposlenih, nego su im pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, stepen aktivnosti, kvalitetu sna, pa čak i uzorke vlasi kose koja takođe pokazuje koliko je neka osoba bila pod stresom.
Osim što su provjeravali blagostanje radnika, naučnici su u eksperimentu takođe pratili i produktivnost.
Naime, ključna pretpostavka zagovornika četverodnevne radne sedmice je da će zaposleni biti odmorniji, bolje raspoloženi i motiviraniji na poslu ako rade dan, manje tako da će u konačnici produktivnost ostati ista ili čak biti veća nego ako rade pet dana.
Ove pretpostavke u njemačkom su se eksperimentu uglavnom ostvarile.
Taj pilot-program pokazao je da su, uprkos smanjenju radnog vremena, prihodi i profiti kompanija ostali stabilni ili su se čak povećali.
Zaposleni su doživjeli manje pritiska i osjećaja iscrpljenosti na radu.
Bili su čak fizički aktivniji u smislu da su prehodali više koraka dnevno od radnika iz uobičajenih skupina, a takođe su u prosjeku spavali 38 minuta sedmično više.
Pritom je subjektivan osjećaj zaposlenih bio da su imali više volje za rad i da su napravili više nego da su radili pet dana u sedmici.
Rješenje za manjak radne snage
Slično kao mnoge druge zemlje, uključujući Hrvatsku, Njemačka se suočava s nedostatkom radne snage, no umjesto da poveća broj radnih sati kako bi ublažila taj nedostatak, kao što je to učinila Grčka, ona je odlučila testirati model koji bi trebao potaknuti više ljudi da se zaposle te da budu produktivniji na poslu.
Analiza istraživanja pokazala je da bi kraća radna sedmica uistinu mogao smanjiti nedostatak stručne radne snage jer bi neki ljudi, koji sada ni ne traže posao, možda radili kada bi radna sedmica trajla samo četiri dana.
Carsten Meier, direktor komapanije Intraprenor, rekao je za Bloomberg da je četverodnevna radna sedmica bila uspješna ne samo u privlačenju novih talenata već i u zadržavanju postojećih radnika. Zadovoljni radnici bili su skloniji ostati u firmi, što je na neki način pomoglo u rješavanju problema manjka radne snage.
Dvojbe i neočekivani rezultati
No, rezultati nisu bili jednoznačni, kao što nisu bili ni postupci kompanija uključenih u eksperiment. Primjerice, neke kompanije promijenile su neke radne postupke: skratile su i optimizirale poslovne sastanke, a usto je svaka četvrta uvela nove digitalne alate u radu.
Neki stručnjaci upozorili su da je u istraživanju učestvovalo tek četrdesetak firmi od gotovo 3.5 miliona, koliko ih ima u Njemačkoj.
Pretpostavka je da su se pozivima na učestvovanje odazvale kompanije koje su već ionako razmišljale o skraćenju radne sedmice. To bi moglo značiti da uzorak nije bio reprezentativan.
Osim toga, nisu svi rezultati ispunili očekivanja. Primjerice, broj dana bolovanja nije se smanjio u svim firmama.
Učinak na okoliš takođe nije bio u skladu s očekivanjima. Naime, zagovornici kraće radne sedmice ističu da se već smanjenjem broja putovanja na posao i s posla mogu značajno smanjiti emisije CO2 koje se stvaraju u transportu. Međutim, pokazalo se da je dobitak jednog slobodnog dana djelovao stimulativno na zaposlene, tako da su mnogi trodnevni vikend iskoristili za duže izlete.
Pitanje trajnosti entuzijazma
Uz sve navedeno, ostaje otvoreno i pitanje bi li zaposleni bili jednako entuzijastični za rad i kada bi četverodnevna radna sedmica postala svakodnevica, a ne eksperiment koji je trajao šest mjeseci. Naime, za očekivati je da su mnogi bili motivirani da dokažu da će biti efikasniji ako budu radili manje, što nije bilo teško ostvariti na kraće staze.
Neki su stručnjaci takođe upozorili da ne mogu sve kompanije u svim vrstama posla priuštiti skraćivanje radne sedmice. Primjerice, to je teže ostvariti u policiji, vatrogastvu, zdravstvu, medijima, školstvu i transportu.
Enzo Weber s Instituta za tržište rada na Univerzitetu Regensburg istaknuo je kako skraćenje radne sedmice neminovno vodi većem radnom intenzitetu ako se u četiri dana mora obaviti ono što se inače radilo u pet.
Uvjeren je da će u tom rješenju takođe stradati socijalne spone te komunikacija i kreativnost djelatnika. “Sve te posljedice u firmama se neće osjetiti odmah, nego srednjoročno”, smatra Weber.
Velik dio kompanija želi nastaviti
Rezultati su pokazali da čak 70 odsto firmi koje su učestvovale u istraživanju želi i dalje omogućiti svojim zaposlenima rad po novom, skraćenom modelu.
Slični eksperimenti sa sličnim rezultatima provedeni su i u Velikoj Britaniji. U toj zemlji većina firmi koje su učestvovale odlučila je zadržati novi sistem rada.
Prema istraživanju Gallupa, čak 77 odsto američkih radnika izjavilo je da bi četverodnevna radna sedmica od 40 sati mogla pozitivno uticati na njihovu dobrobit ako bi bio uveden na njihovom radnom mjestu.
Protivljenje udruga poslodavaca
Skraćenom modelu uglavnom se protive udruge poslodavaca.
Primjerice, Britanska udruga poslodavaca (CBI) izrazila je zabrinutost da bi skraćivanje radne sedmice moglo povećati operativne troškove i smanjiti konkurentnost firmi, posebno u sektorima gdje je prisutna stalna potreba za radnom snagom, poput zdravstva i proizvodnje.
Prema njihovom stajalištu, četverodnevna radna sedmica možda bi dovela do potrebe za zapošljavanjem dodatnih radnika kako bi se održala ista razina proizvodnje, što bi financijski i logistički opteretilo manje poslodavce, prenosi Index.hr.
Izvor: Nezavisne novine/ Index.hr