Pod naslovom ‘Povratak u Hladni rat’, Špigel onlajn piše o ruskom uticaju na Balkanu i podsjeća kako Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a prošle sedmice po prvi put nije glasala za produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. List piše da Kremlj želi da onemogući dalje približavanje i prijem balkanskih zemalja u Uniju. “U analizi koju je uradilo njemačko Ministarstvo spoljnih poslova, pod nazivom ‘Uticaj Rusije u Srbiji’, stoji kako je Zapadni Balkan od strateške važnosti za Rusiju, odnosno kako Beograd treba još tješnje vezati za Moskvu. A to se ne odnosi samo na vojnu saradnju i isporuku gasa. U analizi se takođe napominje kako ‘Moskva koristeći se svojom panslovenskom retorikom’ i stavom u vezi Kosova u narodu uživa veliki ugled.
“Putinov cilj je da balkanske države koliko god može stavi pod pritisak kao bi se udaljile od učlanjenja u EU ili da kao članice utiču na to da odluke EU budu proruski orijentisane”, piše Špigel citirajući političara u Evropskom parlamentu Elmara Broka.
Ruska “soft-power” strategija
“Isto važi i za Srbiji susjednu Bosnu i Hercegovinu”, piše dalje Špigel onlajn i dodaje: “‘Stiče se utisak da Rusija pokušava preko dijela BiH, odnosno Republike Srpske ostvari uticaj na cijelu Bosnu i Hercegovinu’, kaže ministar poljoprivrede Njemačke Kristijan Šmit koji je kao kancelarkin izaslanik nedavno boravio u BiH. Da su ove procjene ispravne, navodi Špigel, potvrđuje i izvještaj veoma uticajnog ruskog Savjeta za spoljnu politiku strategija na Balkanu koji je predočen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. A u njemu stoji: ‘U ovom regionu, koji je tradicionalno povezan s Rusijom, ne možemo se ograničiti samo na to da investiramo u preduzeća. Mi moramo izdvojiti novac za infrastrukturu i ljude koji u Rusiji vide alternativnu svjetsku silu’. A Putin upravo djeluje držeći se ove devize.
Ruske željeznice na čelu sa Vladimirom Jakuninom, Putinovim čovjekom od povjerenja, modernizovaće 350 km dugu prugu u Srbiji. Posao je vrijedan tri četvrtine milijarde evra. Moskovska naftna kompanija Lukoil u međuvremenu posjeduju 79,5 odsto lokalne kompanije Beopetrol, Gasprom je najveći liferant gasa u zemlji.
‘Ruske investicije su regionu, koji je teško oštećen u NATO bombardovanju 1999, ponovo dale perspektivu’, stoji u izvještaju Savjeta za spoljnu politiku”, prenosi Špigel i naglašava kako su i u Crnoj Gori na listi inostranih investitora Rusi na prvom mjestu; “trećina firmi je u ruskim rukama”.
List citira Mihael Rota, iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke koji kaže kako Saveznoj vladi nije jednostavno suprostaviti se ruskoj ofanzivi, ali i naglašava: “‘Mi bismo morali balkanskim zemljama uvijek nanovo jasno stavljati do znanja da je članstvo u Evropskoj uniji u njihovom interesu.’ I Angela Merkel pokušava da se ispriječi Putinovim diplomatskim težnjama. Na konferenciji o Zapadnom Balkanu krajem avgusta obavezala je prisutne šefove država i vlada da ostanu na evropskom kursu. Jer, tamo gdje je potrebno ona upotrijebi pritisak”, piše Špigel onlajn.
(agencije)