Njemačka je spremila ozbiljan fond za investiranje u ekonomiju i infrastrukturu država zapadnog Balkana, a tek će vrijeme pokazati hoće li ovo biti kompenzacija za moguće zatvaranje procesa proširenja EU na deceniju ili dvije.
Ovo je, u najkraćem, jedinstveni zaključak uglednih analitičara iz regije i domaćih političkih faktora na informaciju kako Njemačka pripema “mini Maršalov plan” za Balkan, koji je već nazvan i “Berlin plus”.
Ipak, različita su mišljenja o tome da li ova ekonomska sila, faktički, uopće želi nastavak procesa proširenja EU, odnosno, ima li “mini Maršalov plan” direktne veze s najavljenim formiranjem carinske unije na Balkanu, koja bi trebalo da bude svojevrsna zamjena za proces proširenja.
Vrijedi podsjetiti, carinska unija inicijativa je bivšeg srpskog premijera i aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koju je potom, kao takvu, preuzeo i komesar za proširenje Johanes Han te u svojim posljednjim istupima potencira upravo to pitanje. Direktnu poveznicu vidi i Davor Đenero, jedan od najpriznatijih političkih analitičara u Hrvatskoj, koji smatra da su “Maršalov plan” i projekat carinske unije zapadnog Balkana dvije strane jedne medalje – ekonomska i politička.
“Ukoliko se to ispostavi kao takvo, to će biti izuzetno nepovoljno za Hrvatsku, kojoj se zatvara prostor prema BiH, ali i Crnu Goru, kojoj su ostale samo godina ili dvije do kraja pregovora”, ističe Đenero. Smatra da će, u bilo kojem slučaju, blok zemalja iz regije jednog dana i u određenom trenutku zajedno biti primljen u EU.
Za razliku od njega, Dušan Janjić, politički analitičar iz Beograda, smatra da bilo kakva carinska unija neće biti formirana, zbog iskustava iz prošlosti.
“Mislim da se Vučić zaleteo s pričom o carinskoj uniji. Naime, sve te zemlje članice su CEFTA i imaju vrlo malo carinskih barijera. Nemačka neće da smišlja neku novu uniju, siguran sam da ni Evropa nikoga neće da tera na neke nove saveze”, ističe Janjić. Uvjeren je da, s druge strane, regija može očekivati ozbiljan novac, navodeći da će i Njemačka i EU morati uvažiti Kineze i kineske investicije.
Zvaničnici u BiH pozdravljaju novi njemački plan, s tim da pojedinici, poput Borislava Bojića, državnog poslanika i potpredsjednika SDS-a, izražavaju skepsu kada je u pitanje provedba programa.
“Vlasti u BiH su pokazale da su nesposobne da riješe krupna infrastrukturna pitanja. Dakle, važno je pitanje implementacije, jer ako to bude radile ove vlasti, imaćemo iste probleme. Međutim, siguran sam da će Njemačka kao velika i ozbiljna zemlja izaći pred Evropu i reći: ‘Ovo je plan'”, kaže Bojić.
Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u parlamentu BiH, kaže kako je očigledno da EU ima svoje unutrašnje probleme te da pokušava da ih riješi na način da zaustave proces proširenja. “Mi s Balkana njima smo sigurnosna prijetnja iz više razloga. Dobro je što se želi uložiti u ekonomiju i razvoj infrastrukture, jer će to otvoriti i radna mjesta.
Međutim, u BiH i na Balkanu imamo gruba kršenja ljudskih prava, a ekonomijom se to nikako ne može zamijeniti”, poručuje Mehmedović.
Helbah: Cilj je ojačati, a ne zaustaviti EU agendu
Kristijan Helbah, izaslanik MVP-a Njemačke za jugoistočnu Evropu, inače bivši njemački ambasador u BiH, kaže da je cilj ove inicijative ubjeđivanje njemačke i evropske javnosti kako je potreban jači angažman na Balkanu.
“Takav angažman je potreban prevashodno s ciljem uspostavljanja pravne države i borbe protiv korupcije. Nije cilj da se zaustavi EU agenda, već da se ona ojača”, rekao je Helbah za “Nezavisne”.
(Nezavisne)