Nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona od strane Kristijana Šmita uzburkalo je političke vode kako u BiH, tako i van granica. Na nivou BiH nema jedinstvenog stava oko ovog pitanja – ko podržava Šmitova nametanja, a ko ne?
Očekivano, nakon Šmitovih nametanja izmjena Izbornog zakona, pljušte reakcije. Dok su stranke vladajuće koalicije prije nekoliko dana pokazale prividno jedinstvo kada su u pitanju EU integracije, Šmitova odluka ponovo je podijelila mišljenja vladajućih.
Iako je predsjednik NiPa Elmedin Konaković izjavio da BiH u Evropsku Uniju neće ući sa OHR-om, samo dva dana kasnije podržao je nametanje izmjena izbornog zakona od strane Kristijana Šmita.
“Pozdravljam odluku! Zaštita izbornog integriteta važan je proces za demokratiju u našoj zemlji. Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači”, napisao je Konaković.
S druge strane, srpske i hrvatske stranke ovaj potez ocjenjuju kao neprihvatljiv.
Kažu, ovom Šmitovom odlukom poništavaju se dosadašnji pozitivni učinci na evropskom putu BiH.
“Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik su za predstavnike Hrvatskog narodnog sabora u BiH potpuno nepotrebne i neprihvatljive.Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za intregracijske perspektive i evropsku budućnost BiH”, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Oglasila se i struka.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan koji je i profesor ustavnog prava kaže Šmit je svojim djelovanjem srušio ključune principe ustavnosti i zakonitosti BiH.
“Postojanje Kristijana Šmita negacija je postojanja BiH kao države. Kao profesor ustavnog prava odgovorno mogu reći- BiH nije država. Ona je kolonija ili protektorat. Najveći problem je što 50 odsto onih koji tu žive nemaju problem da žive potčinjeno, a druga polovina je Republika Srpska koja drži do Dejtona i svojih insitutucija”, ističe Karan.
Kao što je to slučaj bio i ranije, oko gorućih pitanja u BiH oglasile su se ruska i američka ambasada.
I ovog puta, sa adresa dvije ambasade stižu poptuno suprotni stavovi.
“Odluke državljanina Kristijana Šmita su nelegalne i bez pravnih posljedica. Bilo kakvo uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatraće se direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija”, saopšteno je iz Ruske ambasade.
S druge strane, u američkoj ambasadi Šmitove odluke tumače kao čin jačanja izbornog procesa u BiH.
“Sjedinjene države pozdravljajuju odluku visokog predstavnika o nametanju izmjena Izbornog zakona kako bi se ojačao integritet izbornog procesa u BiH. Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati”, navodi se u saopštenju Ambasade SAD-a u BiH.
Napetu političku situaciju u BiH prati i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je nametanje izmjena Kristijana Šmita prokomentarisao u svom stilu.
“Vidjeli smo da je nekakav Švarc, Švorc, Šulc donio izmjene Izbornog zakona. Dakle, BiH je nekompetentna kolonijalna uprava”, kaže Milanović.
Šta Šmitovo nametanje donosi izbornom procesu u BiH još uvijek se analizira. Na koga se odluke odnose i hoće li biti primjenjive već na oktobarskim izborima još uvijek nije sasvim jasno.
Iako su iz Centralne izborne komisije saopštili da se neće oglašavati dok izmjene ne stupe na snagu, član CIK-a Suad Arnautović rekao je da CIK podržava donošenje tehmičkih izmjena izbornog zakona.
Navodi, Centralna izborna komisija održala je niz konsultacija sa Kristijanom Šmitom.
Podsjetimo, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje Kristijan Šmit u decembru prošle godine dao je veoma kratak rok domaćim političkim liderima da se dogovore o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.
Zvaničnog dogovora lidera nije bilo.
TV K3