Visoki holesterol nema simptoma, stoga se savJetuje redovno ga provJeravati vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina.
Iako je opšte poznato da zasićene masti podstiču više nivoe holesterola, može postojati još jedan krivac – šećer. U našoj svakodnevnoj ishrani mnogo je dodatog šećera, od zaslađene kafe i zaslađenog soka do namirnica s mnogo dodatog šećera. Skriveni šećer se nalazi i u hlJebu i pekarskim proizvodima, umacima i čajevima, a takođe ga unosimo jedući med i druge prirodne ili vJeštačke zaslađivače.
Dodati šećeri i uopšteno slatka hrana, uz to što povećavaju rizik od debljine i dijabetesa, utiču i na jetru, koja proizvodi holesterol. Iako našem tIJelu treba holesterol kako bi dobro funkcionisalo, postoji i holesterol koji šteti jetri. To je LDL holesterol (lipoproteini niske gustine) koji se nakuplja na zidovima arterija i može da ih začepi, što povećava rizik za moždani ili srčani udar. Ako jedemo previše šećera – Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje do maksimalno 50 grama dnevno, dok neka druga stručna društva kažu najviše 25 grama na dan (šest kašičica) – jetra proizvodi više LDL holesterola i istovremeno smanjuje količinu HDL holesterola. Istraživanja pokazuju da konzumiranje velike količine šećera više nego utrostručuje rizik za pad nivoa HDL-a.
Poželjno je da HDL holesterola imamo što više jer on skuplja sav dodatni LDL iz krvotoka, odnosi ga nazad u jetru, koja ga zatim uklanja iz tijela, a uz to HDL smanjuje rizik za razvoj srčanih bolesti. Dodatne kalorije iz slatke hrane takođe dovode do višeg nivoa triglicerida koji se pohranjuju u masne ćelije i oslobađaju između obroka kada tijelu treba više energije. Šećer blokira enzim koji telu treba da razgradi trigliceride i riješi ih se. A kada imate visok nivo triglicerida zajedno s visokim LDL-om i niskim HDL-om, dolazi do nakupljanja plaka u arterijama i povećava se rizik za fatalne bolesti srca i krvnih sudova.
Kada provjeriti holesterol
Visoki holesterol nema simptoma, stoga se savjetuje da ga redovno provjeravate vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina. Visoki nivoi holesterola mogu biti i nasleđeni pa se savjetuje nivoe holesterola provjeriti i kod djece od šest ili sedam godina.
Ako imate visoki holesterol, ljekar će savjetovati promjenu ishrane i redovnu fizičku aktivnost ili će vam propisati lijek ako je ukupni holesterol viši od 8 mmol/l. Ukupni holesterol ne bi trebalo da prelazi 5 mmol/l, a LDL 3 mmol/l.
Manje šećera u ishrani
Šećer u ishrani možete da smanjite ako ograničite konzumaciju slatkiša, kolača i pekarskih proizvoda. Uz to smanjite pijenje zaslađenih bezalkoholnih pića i sokova, izbjegavajte ugljene hidrate poput bijelog hljeba i tjestenine, pijete manje alkoholnih pića, zamijenite slatke žitarice za doručak voćem, zobenom kašom i jogurtom, birajte cjelovite namirnice i integralne žitarice, nemojte dodavati šećer u čaj i kafu i čitajte deklaracije na proizvodima.
(B92 – Foto: Ilustracija)