BEOGRAD – Šestonedjeljna zabrana izvoza brašna, uvedena da bi se zaštitilo domaće tržište od potresa koji je iz Ukrajine pogodio cijeli svijet, zadala je srpskim mlinarima velike muke.
U silosima imaju nikad veće zalihe brašna tipa 500 i 850, pa su mnogi pred odlukom da zaustave proizvodnju. Uz to, bez deviznog priliva imaju problem sa plaćanjem svojih obaveza.
Potrošači u Srbiji najčešće kupuju finije brašno, tip 400. Njega se u proizvodnji dobija znatno manje nego tipa 500, koji koriste pekari, poslastičari, konditori i koji se uglavnom izvozi.
Kako je država prije mjesec i po dana spustila rampu za izvoz brašna, mlinari su se našli u ozbiljnom problemu, a skladišta su puna.
“Mi imamo oko 1.500 tona brašna tipa 500 i 850 u zalihama, prije svega, silosima i magacinima. To nam u ovom trenutku stvara dodatni problem pošto su te zalihe na nivou koji nikada ranije nismo imali. Dovodi do toga da razmišljamo da na kraći period zaustavimo proizvodnju bez obzira što imamo dovoljno sirovina i do iza nove žetve, a kao što se zna žetva stiže za dva mjeseca, kaže Predrag Đurović iz “Žitoprometa Mlin” iz Sente”, izvještava RTS.
Zabrana izvoza žitarica, ulja i brašna imala je smisla kada su počeli geopolitički potresi zbog sukoba u Ukrajini koja je veliki izvoznik žita, smatraju u Privrednoj komori Srbije.
Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS, ističe da koliko god pričali da je Srbija poljoprivredna zemlja i da ima svega, to se ne vidi kada krene kriza.
– Ljudi navale na rafove, oni fizički ne mogu da se napune i onda kada vidite da nema brašna onda ćete da kupite šećer, ulje i tu kreće krizni stampedo. Da bi se to spriječilo država je uvela dobru mjeru i napravili smo stabilnost. To je trajalo neko vrijeme, ali već posle treće nedjelje se smirila i sada je krenuo pad tražnje, poručuje Bogunović.
Dodatni problem nastao je što su u međuvremen tradicionalna srpska tržišta našla zamenu za proizvođače iz Srbije.
– Pored toga kod brašna cena je sada jako dobra i treba je iskoristiti. Imamo i tradicionalne kupce koji su oslonjeni na nas. Nije lako doći do kupca. Ovu situaciju koristi Mađarska, Bugarska, Hrvatska. I Makedonija ima mlinove, kaže sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS.
Prije nekoliko dana u Vladi je održan sastanak na kojem su razmatrane mogućnosti uvođenja kvota za izvoz žitarica i puštanje slobodnog izvoza brašna.
Za sljedeću nedelju najavljen je novi sastanak, nakon kojeg bi prijedlog ovih odluka konačno mogao da se nađe na sjednici Vlade.
NEZAVISNE