Svjetski dan zaštite podataka obilježen je danas i u BiH, a iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH napominju da javni organi koji vrše obradu ovih podataka, odnosno zahtijevaju od građana da im ih daju, za to moraju imati valjan pravni osnov.
“U praksi su evidentni različiti slučajevi nezakonite obrade ličnih podataka, ali kao najčešće možemo izdvojiti neosnovano zahtijevanje dokumentacije od učesnika na konkursima, kao što su zahtijevanje kopije lične karte, te uvjerenja o nekažnjavanju, ali tu spada i obrada jedinstvenog matičnog broja, protivpravno davanje ličnih podataka trećoj strani i slično”, naveli su iz te agencije.
Lični podaci su, pojašnjavaju iz Agencije, ime i prezime, JMB, adresa prebivališta, odnosno boravišta ili bilo koji drugi podatak na osnovu koga možemo prepoznati ili utvrditi o kojem licu se radi.
Na pitanje koje su kazne predviđene za one koji krše prava građana, u smislu da im nezakonito uzimaju lične podatke, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH navode da su novčane kazne propisane u rasponu od 100 KM do čak 100.000 KM.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, komentarišući konkurse za posao u kojim se traži i dokumentacija poput uvjerenja o nekažnjavanju i kopija lične karte, kaže da ne vjeruje da je riječ o hiru onih poslodavaca koji takve papire traže.
“Jednostavno, radi se o nepoznavanju propisa. Kad se zakoni ne usvajaju, onda poslodavci praktično ne učestvuju u raspravama. A, inače i sam sam vidio u mnogo oglasa da traže uvjerenje o nekažnjavanju”, priznaje Bakšić.
Eventualne žalbe po navedenom osnovu spadaju i u domen rada Odjela za praćenje političkih i građanskih prava pri Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH. Ipak, kako nam je potvrđeno, takvih žalbi lani nije bilo.
“Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH tokom prošle godine nije zaprimila žalbe od strane građana kojima su prekršena prava time što su im nezakonito uzeti lični podaci”, navode u toj instituciji.
Povodom 28. januara, Svjetskog dana zaštite ličnih podataka, Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, kazao je da najveću prijetnju zaštiti ovih podataka predstavljaju loša zakonska rješenja, nepoštivanje zakona, loše navike i prakse, te nepostojanje konkretne odgovornosti.
(Nezavisne novine)