Za izgradnju Drinskog nasipa, dužine 34 kilometra, koji se finansira iz kredita Svjetske banke od 13,8 miliona dolara, biće oduzet dio zemlje mještana Janje, Kojčinovca, Amajlija, Popova i Međaša.
Na prvoj javnoj raspravi, koja je održana u gradskoj upravi Bijeljina, vlasnici ovog zemljišta iskazali su nezadovoljstvo jer smatraju da neće biti adekvatno obeštećeni za oduzetu zemlju.
Kažu da parcele planirane za eksproprijaciju spadaju u najplodnije zemljište u Semberiji, sa kojeg dva puta godišnje ubiru prinose.
Izgradnja novog nasipa trebalo bi da počne sledeće godine. Trasa na kojoj će se raditi nije sporna, međutim, upitna je naknada za zemljište, za čiju je eksproprijaciju nadležan grad Bijeljina.
Za izgradnju jedne od etapa Drinskog nasipa u Janji i Kojčinovcu, u dužini od 2.800 metara biće oduzeto oko 134 hektara najplodnije semberske oranice.
Na tom potezu je više od stotinu vlasnika zemlje, koji će se teško odreći oranica, iako se radi o projektu od opšteg interesa.
Sead Šerifović iz Janje za zemlju koja će mu biti oduzeta traži pravičnu nadoknadu.
“Treba da mi oduzmu na jednoj parceli dva dunuma i presjeće mi tu parcelu, a ostaviti oko 300 kvadrata zemlje. Šta ću sa tim parčetom? Zemlja je plodna i živim od poljoprivrede.
Nasip se pravi da se brani Bijeljina, a ne vodi se računa o interesu vlasnika zemlje. Ponudili su nam cijenu od dvije marke po metru kvadratnom, na šta neću pristati”, kaže ovaj Janjarac.
Stevanu Stjepanoviću iz Kojčinovca ovim projektom trebalo bi da bude oduzeto 1.700 kvadrata zemlje.
“Moja porodica se bavi poljoprivredom i živi od te zemlje. Nemamo drugi izvor prihoda. Ta zemlja mi je dedovina. Ne prihvatam obrazloženje “mora se”. Ovo je za mene pljačka, a ne opšti interes”, kaže Stjepanović.
Protiv izgradnje nasipa nisu ni mještani Amajlija i Popova, ali jesu protiv toga da se radi na njihovoj zemlji.
Obradive zemlje na prodaju u Amajlijama nema. Zakup dunuma zemlje plaća se i po 150 maraka.
“Radi se od Janje do Međaša, sve gdje je najbolja zemlja. Nama je danas kriza za hranu, mnogi ovde imaju po dvije-tri njive koje ulaze u nasip. Od čega će oni da žive kad prodaju tu zemlju”, pita poljoprivrednik iz Amajlija Milorad Jevtić.
Svjetska banka, koja kreditira izgradnju Drinskog nasipa, dala je saglasnost na plan preseljenja, nakon čega se ide na pravičnu naknadu vlasnicima zemljišta i stvaraju uslovi za dobijanje građevinske dozvole za izvođenje radova, pojasnio je konsultant na ovom projektu Mihajlo Stevanović.
“Projektnu dokumentaciju izradio je Zavod za vodoprivredu, a projekte su prihvatili grad Bijeljina, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i JU “Vode Srpske”. Nakon završetka ekspropricionog elaborata, Vlada RS donosi Odluku o utvrđivanju opšteg interesa.
Ovaj proces se vodi kod izgradnje bilo kojeg infrastrukturnog projekta. Građani će imati priliku da primjedbe iznesu na javnim raspravama koje će biti održane, ali se rješenje mora pronaći. Trasa nasipa se se ne može mijenjati.
Ovaj projekat usaglašen je sa susjednom Srbijom i ne utiče samo na nas, nego i uzvodno i nizvodno, na nivo Save, Dunava, tako da je ovo vrlo kompleksno pitanje”, objašnjava Stevanović.
Za zemljište koje se izuzima, a gdje površina parcela ne prelazi 1.000 metara kvadratnih, nudiće se novčana naknada, a za veće površine-zamjensko zemljište ili novčana naknada u zavisnosti od zainteresovanosti vlasnika.
Iz Ministarstva poljoprovrede, vodoprivrede i šumarstva RS kažu da obavezu da uradi eksproprijaciju ima lokalna zajedica koja bi trebalo da obezbjedi novac. Dodaju da su uprkos tome, za eksproprijaciju na području Grada Bijeljina izdvojili oko 2 miliona maraka.
Za plaćanje zamljišta na kome će biti drinski nasip obezbijedili su oko 500.000 maraka iz Fonda solidarnosti, milion maraka obezbjeđeno je za eksproprijaciju uz rijeku Janju i oko 200.000 maraka uz rijeku Savu.
(EuroBlic)