Nedavno istraživanje provedeno na Univerzitetu u Helsinkiju pokazalo je da poremećena ishrana kod mladih uzrokuje dugoročne negativne posljedice.
Poremećena ishrana kod ispitanih je utjecala na veću tjelesnu težinu, veći obim struka i lošije mentalno zdravlje, što su negativni efekti koji su bili prisutni i nakon 10 godina.
“Poremećena ishrana ne čini se štetnom s obzirom na to da je toliko česta među mladima. Međutim, nepravilna ishrana ima dugoročne negativne efekte na zdravlje i mentalno stanje mladih. Čak i ako simptomi ne pokazuju klinički poremećaj ishrane, važno je rano prepoznavanje i liječenje”, rekla je nutricionistica i jedna od učesnica istraživanja Ulla Kärkkäinen.
Istraživanje je provedeno među 4.900 mladih Finaca i Finkinja. Oni su u upitniku odgovarali na pitanja o navikama u ishrani, težini, zdravlju i psihološkom stanju u dobi od 24 godine, ali i nakon deset godina, kada su imali 34 godine. Došlo se do zaključka da je poremećena ishrana u dobi od 24 godine bila uzročnik lošijeg psihičkog zdravlja među ženama i muškarcima deset godina kasnije.
“Ovi rezultati pokazuju da je poremećena ishrana štetna za fizičko i mentalno zdravlje mladih, kako kratkoročno, tako i dugoročno. Da bismo ublažili ove dugoročne negativne efekte, moramo ranije prepoznati ovaj poremećaj”, rekla je Kärkkäinen.
Ishrana je poremećena kada osoba proizvoljno odlučuje kada je gladna ili sita, bez obzira na to kako se osjeća. Ishrana se također može smatrati poremećenom ako osoba precizno planira svaki obrok unaprijed, računa kalorije i vaga hranu, ako je na strogim dijetama ili isključuje određenu hranu iz svog jelovnika tvrdeći da je to radi zdravstvenih ili etičkih razloga, dok je stvarni razlog zapravo gubitak težine.
(klix.ba)