Odlazak njemačke kancelarke Angele Merkel sa političke scene mogao bi se odraziti na buduće odnose te zemlje prema Balkanu, ukoliko njena nasljednica, Anegret Kramp-Karenbauer, odluči da napravi potpuni zaokret u odnosu na politiku koju je ona vodila.
Politički analitičari saglasni su da će njemački kurs zavisiti od nasljednika, ali napominju da je još rano prognozirati u kom smjeru će ići politika te zemlje, s obzirom na to da njen zamijenik još nije pošteno ni zasjeo u fotelju lidera Hrišćansko-demokratske unije (CDU).
Iako je Merkelova najavila da će ostati na čelu Njemačke sve do 2021. godine, kada joj ističe mandat, ali da se povlači s mjesta lidera CDU, stručnjaci smatraju da će njen uticaj već po izboru novog predsjednika te stranke početi da blijedi, a samim tim i njen autoritet, kao i politika koju je vodila.
Kritičari su Kramp-Karenbauerovu nazivali “malom Merkel” ili “Merkel 2”, ali posmatrači navode da između ove dvije žene postoje jasne razlike.
Čak je i ona sama, kako BBC prenosi, odgovarala da nema ništa “malo” kod nje, te da ima odraslu djecu i političku karijeru iza sebe.
Podsjetimo, Anegret Kramp-Karenbauer je na kongresu stranke u Hamburgu osvojila 450, Fridrih Merc 392, a Jens Špan 157 glasova delegata.
Miloš Šolaja, profesor za međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, vjeruje da će se veće promjene desiti unutar same Njemačke nego van nje.
– Njemačka je stara demokratija sa utvrđenim političkim odnosima u kojima se politike vrlo precizno i konkretno oblikuju. Očigledno je došlo vrijeme za nekakav drugačiji pristup, ali unutar same Njemačke. Ne vjerujem da će doći do nekog radikalnog zaokreta po pitanju njemačke spoljne politike – smatra Šolaja.
On ističe da je Merkelova godinama dobijala izbore zahvaljujući politici koju je vodila, njenoj ideologiji, opredjeljenjima i idejama.
– Očigledno je došlo vrijeme za promjenu te politike, ali iz njihovih unutrašnjih razloga. To je jedan prirodan proces, jer je to stara stranka, i ne možemo te stvari posmatrati iz naše perspektive – danas sam u lijevoj stranci, a sutra pretrčim u desnu i to je normalno – kaže Šolaja.
S druge strane, Zlatko Hadžidedić, stručnjak za međunarodne odnose, kazao je da je svaka opcija bila bolja od one da je zamijeni Fridrih Merc, za kojeg su analitičari procjenjivali da ima najviše šanse da postane lider te stranke.
Pročitajte još:
– Da je Fridrih Merc naslijedio Merkelovu moglo je doći do ozbiljnih promjena u njemačkoj politici. Svjedoci smo da je Merkelova u protekle dvije godine govorila o tome da Evropa treba da izgradi vlastitu bezbjedonosnu strukturu, dok je Merc u svojim prvim izjavama odmah najavio zaokret u pravcu obnavljanja, odnosno učvršćivanja transatlanskih veza, prije svega s Amerikom, a posebno s Britanijom – kaže Hadžidedić.
On ističe da iz tog razloga smatra da bi politika koju bi vodio Merc mogla biti znatno drugačija u odnosu na dosadašnju njemačku politiku na međunarodnom planu.
– Njegova politika bi mogla imati više razumijevanja za inicijative koje plasira London na ovom prostoru. Znamo da je London ovdje uglavnom lansirao inicijative koje su bile usmjerene na podjelu BiH i Makedonije – tvrdi Hadžidedić.
Ocijenio je da bi bilo izuzetno opasno za stabilnost ovog prostora da je Merc došao na čelo CDU.
Politička penzija
Njemačka kancelarka Angela Merkel juče je otišla sa čelnog mjesta u svojoj demohrišćanskoj stranci, a 2021. godine ističe joj mandat na mjestu kancelarke kada će se, kako je najavila, potpuno povući iz politike.
Ona je provela 18 godina na čelu CDU, a u svom jučerašnjem oproštajnom govoru pozvala je članove te stranke da pokažu jedinstvo i otvore novo poglavlje.
Na čelu CDU ju je zamijenila Anegret Kramp-Karenbauer.
Izvor: srpskainfo/ Snježana Karić