On kaže da je rast u prerađivačkoj industriji od 2,4 odsto ohrabrujući, ali da mora biti još znatno veći kako bi bruto nacionalni dohodak bio veći od prognoziranih nešto iznad jedan odsto.
“Zaposlenost od početka januara do kraja oktobra bilježi rast od 1,4 odsto, ali je najveći dio radno aktivnog stanovništva zaposlen u vanprivrednim djelatnostima i javnim preduzećima, a ne u realnom sektoru”, ističe Vidić.
On naziva apsurdom što entiteti, odnosno realni sektor finansira plate i troškove 20.000 činovnika na nivou BiH, uz ocjenu da je njihova efikasnost upitna.
Vidić kaže da je ukupan obim robne razmjene sa inostranstvom veći od pet milijardi maraka, pokrivenost uvoza izvozom iznad 59 odsto, iako je izvoz u odnosu na prošlu godinu imao pad od 3,3 odsto, dok je pad uvoza iznad 10 odsto.
Uprkos nastavku debalansa u robnoj razmjeni, Vidić kao svijetlu tačku u ovoj oblasti izdvaja drvoprerađivačku industriju Republike Srpske koja ima najdinamičniji rast izvoza.
“Drvoprerađivači su ostvarili izvoz od 240 miliona KM što je četiri puta više od uvoza u ovoj oblasti, a karakteristično je da se izvoze proizvodi većeg stepena finalizacije, što je težnja svih privrednih grana”, rekao je on.
Prema Vidićevim riječima, mnogi problemi privrednika su riješeni angažovanjem Vlade i Privredne komore kroz donošenje novih zakonskih rješenja o multilateralnoj kompenzaciji, porezu na dobit, oporezivanju ličnih primanja, povećanju osnovice za oporezivanje i brojnih drugih mjera za poboljšanje privrednog ambijenta, stvaranju klime za nova investiranja i otvaranje radnih mjesta.
“Insistiraćemo na daljem rasterećenju privrede od fiskalnih i parafiskalnih obaveza, jer bi niža stopa opterećenja dovela do veće obuhvatnosti i većeg priliva u budžet Republike Srpske, kao i do eliminisanja sive ekonomije i crnog tržišta u značajnom dijelu”, najavio je Vidić.
On ističe da je neophodno radikalno smanjiti ućešće crnog tržišta u ukupnom obimu prometa u Republici Srpskoj, uz procjenu da ono već čini 40 odsto tog prometa, čime je značajno oštećen budžet Republike.
“Crno tržište i siva ekonomija nije samo u prometnoj sferi, nego i u sferi rada, jer imamo ogroman broj radnika koji rade na crno“, ukazuje Vidić.
Bez namjere da amnestira poslodavce koji angažuju radnike na crno, on smatra da treba smanjiti obaveze i doprinose na lična primanja i tako smanjiri i broj od gotovo 40.000 radnika koji sada rade na crno.
“Smanjenjem obaveza, a povećanjem obuhvata, imaćemo daleko veći prihod u državnoj kasi, ali takav prilaz zahtijeva i daleko veće angažovanje prije svega inspekcijskih organa”, istakao je Vidić.
On je ukazao na problem da se kontrole vrše samo u registrovanim firmama, dok neprijavljene firme nisu predmet ničije kontrole.
Vidić očekuje da će ovaj problem biti uskoro riješen izmjenama zakona o inspekcijskim poslovima.
Prema njegovim riječima, podatak o 68.000 blokiranih računa u BiH govori o potpunoj nelikvidnosti privrede, što ne može biti riješeno mjerama represije, jer privrednik sa blokiranim računom neće moći ni kaznu da platu.
“Treba insistirati na stvaranju privrednog ambijenta koji će stimulisati prije svega domaće investitore da kapital koji imaju investiraju u svojoj sredini, jer oni su pokazatelj poslovne klime i stranim investitorima”, kaže Vidić.
Kao poseban problem na koji poslovna zajednica ukazuje godinama on je izdvojio parafiskalne namete.
“Privredna komora zajedno sa Vladom radi registar parafiskalnih nameta koji jednoj prosječnoj firmi godišnje odnose i do 50.000 KM”, rekao je Vidić i naglasio potrebu za rasterećenje privrede od fiskalnih i parafiskalnih nameta.
On ocjenjuje i da novi zakon o radu, koji je u pripremi u Republici Srpskoj, nikako nije usmjeren protiv radnika.
Vidić očekuje reforme i u oblasti obrazovanja kako bi se sadašnji ogroman broj nekontrolisano proizvedenih kadrova priveo poslovima za koje postoji objektivna potreba u privredi, kroz projekte prekvalifikacije i za visokoobrazovane ljude.
“Koncept za dalju ekonomsku politiku su otvaranje novih radnih mjesta, privlačenje domaćih i stranih investitora, povećanje konkurentnosti preduzeća na inostranim tržištima, povezivanje u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnja za poznatog kupca”, zaključio je Vidić.
Sa pozicije predsjednika Područne privredne komore Bijeljina, Vidić kaže da ova regija ima lagani rast privredne aktivnosti.
Prema njegovim riječima, zanatsko-preduzetničke radnje se više otvaraju nego što se zatvaraju, a niz privrednika ostvaruje veoma značajne rezultate u drvoprivredi, prehrambenoj industriji i metalnoj industriji, a značajan je i uspješan rad elektroenergetskih kapaciteta.
Ova regija ima 1600 privrednih subjekata, uglavnom mikro i malih preduzeća i do pet odsto srednjih i velikih preduzeća.
Vidić je kao posebno uspješno preduzeće u regiji ove godine, kao i niz prethodnih godina, izdvojio preduzeće “Orao” u Bijeljini.
“Svojim radom i aktivnošću menadžmenta `Orao` zaslužuje sva priznanja, od brige za 400 radnika do otvaranja novih pogona i osvajanja novih tržišta svake godine”, zaključio je u izjavi Srni potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske Mihajlo Vidić.
(Srna)