“Odbori bi ocjenjivali transparenost, efikasnost, opravdanost troškova, i što je najvažnije, potrebu za postojanjem datih institucija. U svim slučajevima u kojima bi se utvrdilo dupliranje entitetskih i kantonalnih institucija, pretpostavka bi bila da bi se ukinula centralna institucija, u skladu sa Ustavom BiH, a sredstva preusmjerila na entitetske i kantonalne institucije”, pojašnjeno je u dijelu izvještaja koji se tiče neuspjeha institucija BiH.
Navodi se da je kritika Republike Srpske da su mnoge institucije na nivou BiH skupe i neefikasne čvrsto utemeljena, te podsjeća da je i Međunarodna krizna grupa /MKG/ u izvještaju o BiH iz jula birokratiju na nivou BiH nazvala “zombijevskom administracijom koja obezbjeđuje puno zaposlenje državnim službenicima, ali građanima gotovo da ne pruža nikakve usluge”.
“Pored sedam institucija na nivou BiH predviđenih Ustavom BiH, ‘poplava’ novih agencija, kako to kaže MKG, koja je rezultirala iz protivpravne ‘međunarodno sponzorisane izgradnje države bez opšteg lokalnog prihvatanja’, rezultirala je u više od 60 dodatnih institucija koje danas postoje na nivou BiH”, podsjeća se u izvještaju.
Dodaje se da to naročito upada u oči ako se uzme relativno mala veličina BiH i činjenica da je većina funkcija Ustavom data entitetima, te da ova situacija stoji u oštrom kontrastu u odnosu na situaciju u uglavnom velikim državama članicama EU, gdje pored ministarstava, postoji najviše dvadesetak agencija.
“Nevjerovatno je da centralizovane institucije BiH zapošljavaju skoro 23.000 ljudi koji, kako objašnjava MKG, rade ‘malo ili ništa’ i ne pružaju ‘gotovo nijednu uslugu građanima’. Prioritet koji se ovim ‘zombijevskim institucijama’ daje u finansiranju doveo je do ogromnog rasta javne potrošnje. Ovo nevjerovatno rasipanje resursa je nedobranjivo i mora biti zaustavljeno”, smatraju u Srpskoj.
Kao primjer rasipanja navode se Oružane snage BiH, koje koštaju građane skoro četiri puta više od najskuplje institucije na nivou BiH, Uprave za indirektno oporezivanje.
“Za razliku od skoro svih evropskih država, koje su smanjile vojnu potrošnju usljed ekonomskih izazova, BiH još nije smanjila svoj vojni budžet. Prema Svjetskoj banci, majske poplave u BiH načinile su štetu od skoro 2,7 milijardi dolara. Ovi ogromni troškovi čine značajno smanjenje vojnog budžeta još neophodnijim”, ocijenjeno je u dokumentu.
U izvještaju se ponovo ističe i neophodnost suštinske reforme pravosuđa na nivou BiH, kako bi se zaustavile teške zloupotrebe u ovoj oblasti i sistem uskladio sa evropskim standardima.
“Strukturisani dijalog o pravosuđu otkrio je da pravosuđe na nivou BiH obiluje manjkavostima, a da su modeli rada njegovih institucija nespojivi sa evropskim standardima i predstavljaju povredu međunarodnih sporazuma o ljudskim, građanskim i političkim pravima”, podsjeća Republika Srpska.
U izvještaju se posebno ukazuje na nacionalnu diskriminaciju u Tužilaštvu, protivpravno proširenje krivične nadležnosti Suda BiH, kao i činjenicu da Tužilaštvo BiH, uz pomoć Suda BiH, koristi krivičnopravni sistem kao oružje za perfidan politički napad na direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH Gorana Zupca.
Kao još jedno od pitanja čije je rješavanje neophodno, Republika Srpska navodi neprihvatljivu netransparentnost pravosuđa BiH, koje, uskraćujući javnost za informacije na koje ima pravo, izaziva nepovjerenje.
“Sud BiH nije objavio tekst jedine donesene presude u predmetu ratnog zločina od avgusta 2012. godine. Sve donedavno, Sud je besmisleno pripisivao odbijanje da objavi nove presude ‘tekućim aktivnostima’ u pogledu izmjene pravilnika Suda o pristupu informacijama. U maju 2014. godine, Sud je konačno usvojio novi pravilnik, koji nalaže da se presude i ostale odluke suda objavljuju na internet stranici Suda. Međutim, situacija je i dalje ista: od avgusta 2012. godine, Sud nije objavio nijednu odluku”, ističe se u izvještaju.
Takođe, Sud često čeka po nekoliko sedmica prije nego što objavi optužnice i ostale odluke, a bez obrazloženja često odbija da udovolji konkretnim zahtjevima da se dostave odluke, koji su dostavljeni u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama BiH.
“Ove godine, Sud je učinio svoje aktivnosti čak i manje transparentnim kada je iznenada s internet stranice povukao svoje ranije sedmične izvještaje o radu, koji su često jedini način da se utvrdi koje odluke je Sud donio u pogledu optuženih. Pored brisanja cjelokupne arhive izvještaja o radu, Sud sada briše svaki izvještaj odmah po objavljivanju novog. Uskraćivanje pristupa javnosti ovim izvještajima može da služi jednoj svrsi, a to je skrivanje aktivnosti Suda”, upozorava Srpska i dodaje da je Tužilaštvo BiH sklonilo sve optužnice sa interneta 2010. godine, a u februaru 2012. godine prestalo je da ih objavljuje, čak i na poseban zahtjev.
U izvještaju se napominje da 7. oktobra ove godine radna grupa Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH zaključila da su presude Suda BiH javne i da treba da budu objavljene bez obzir na prirodu i težinu krivičnih djela, te je Sudu i Tužilaštvu BiH naloženo da u roku od 90 dana usvoje pravilnik u kom će se razraditi postupak obrade dokumenata na internetu.
SRNA