Naime, CIK BiH je 4. maja ove godine objavio da je broj birača u BiH 3,345 miliona (tačno 3.345.486). Istovremeno, prema tek objavljenim rezultatima popisa, građana BiH je ukupno 3,531 milion (tačno 3.531.159), iz čega proizlazi računica da je tek 186.000 mlađih od 18 godina koji nemaju pravo glasa!?
I onim koji nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa statistikom, popisom i izborima jasno je da ovdje nešto debelo ne štima, no još nema pouzdanih saznanja i informacija da li je u pitanju inženjering, katastrofalna greška, ili tek najprostija nelogičnost koja će nam iz CIK-a i Agencije biti predstavljena kao statistička logičnost.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, inače ekspert za ustavno pravo i nekadašnji član CIK BiH, na ovakvu je mogućnost upozoravao još ranije. I danas je uvjeren da s ovim podacima nešto nije u redu.
“Obično je omjer da dvije trećine građana ima biračko pravo, a jedna trećina nema. Vjerovatno je posrijedi to da veliki broj građana BiH nije obuhvaćen popisom. Ne znam kako drugačije tumačiti ovu malu razliku između građana koji imaju biračko pravo i ukupnog broja građana BiH”, naglašava Šehić.
Kaže kako nije pristalica “teorija zavjere”, ali da je potpuno jasno, kada se uporede ova dva podatka, da nešto u sistemu nije u redu. “Problem je što se popis sveo na broj građana po etničkoj osnovi, gdje stranke koje zastupaju ‘vitalne nacionalne interese’ u tom popisu vide samo birača, a na osnovu broja birača vide dio kolača u vlasti koji će dobiti. Apsolutno niko ne govori o ekonomskom, socijalnom stanju građana BiH, ljudskim pravima građana, jer to aktuelnu politiku apsolutno ne interesuje”, zaključuje Šehić. Maksida Pirić, portparol CIK-a, ističe da oni ne mogu komentirati rezultate popisa, ali da mogu pojasniti način na koji se vodi birački spisak.
“On se vodi na osnovu podataka koje dobijemo od nadležnog organa, a to su konkretno birači, odnosno građani koji imaju važeću CIPS-ovu ličnu kartu.
I dodatno, postoji kategorija birača koja glasa iz inostranstva, a koja se može registrirati i biti na biračkom spisku i bez važeće CIPS-ove lične karte, ako su bili na popisu stanovništva 1991. godine”, pojašnjava ona.
Zaključuje da je mnogo manje birača u odnosu na 1991, te da svi oni, “ako su živi, mogu biti registrirani birači iz inostranstva”.
“Dakle, svi oni koji su bili na popisu 1991. mogu biti na biračkom spisku, a ne moraju biti na zadnjem popisu. Izborni zakon to omogućava”, pojašnjenje je Pirićeve.
I iz Agencije za statistiku BiH navode kako su oni, u konačnim rezultatima popisa, objavili ukupan broj stalnih stanovnika BiH, “onih koji po metodološkim pravilima za popis zadovoljavaju kriterije stalnog stanovnika”.
“CIK ima, osim baze podataka iz CIPS-a, ili nekih drugih izvora, i evidenciju državljana BiH, građana koji imaju državljanstvo BiH bez obzira na to da li spadaju u kategoriju stalnih stanovnika ili žive u inostranstvu duže od godinu”, kazala je Mirsada Adembegović, stručni savjetnik za odnose sa javnošću. Ipak, nema nikakve dvojbe da bi ovo, nakon same odluke direktora Agencije Velimira Jukića o jedinstvenom programu obrade podataka popisa, koja je entitetski podijelila BiH, moglo prerasti u novu aferu. Raspirivanje međunacionalnih tenzija Nenad Stevandić, potpredsjednik Narodne skupštine RS, izjavio je da rezultati popisa stanovništva u BiH služe za raspirivanje međunacionalnih tenzija. On je istakao da je Republika Srpska tražila rezultate popisa stanovništva kojima neće biti ugrožen niko u BiH. Predstavnici Izvorne SDS smatraju da objavljivanjem podataka o popisu suprotno Zakonu o popisu predstavlja višegodišnje nastojanje bošnjačkih političara da na vještački način Bošnjaci budu većinski narod u BiH, te da NS RS treba da i zvanično odbaci ove rezultate popisa.
Nezavisne novine