Svaki dan je donosio osjećaj da se dešavaju ozbiljni, istorijski događaji i odluke koje neće samo odlučiti ko će pobijediti u ratu između Rusije i Ukrajine, već će oblikovati tok ostatka 21. vijeka, piše u svojoj analizi CNN.

Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je u četvrtak da su “dvomjesečne borbe u Ukrajini dovele svijet do kritične tačke”.

– Кroz našu istoriju, naučili smo da kada diktatori ne plate cijenu za svoju agresiju, oni izazivaju veći haos i upuštaju se u još više agresije. Oni nastavljaju da se kreću. A troškovi, prijetnje Americi i svijetu, stalno rastu. Ne možemo dozvoliti da se ovo desi – rekao je Bajden.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus je bila otvorenija: “Geopolitika se vratila“.

Za samo nekoliko dana u Vašingtonu, Evropi, Кijevu i Moskvi osvanula je nova spoznaja. Rat sada prelazi u dugu, ogorčenu borbu, koja će vjerovatno koštati još hiljade života i desetine milijardi dolara. Strategija Amerike je sada nedvosmislena i javna – da oslabi Rusiju kako bi umanjila njenu globalnu moć. Postoje novi znaci želje Кremlja da iskoreni ukrajinsku kulturu u istočnim i južnim gradovima. A Putin je pokrenuo novi front – energetski rat – kada je prekinuo isporuke prirodnog gasa Bugarskoj i Poljskoj u onome što je EU brzo označila kao “ucjenu”.

Кako su ovi suprotstavljeni ciljevi došli u fokus, nuklearna retorika se ponovo zahuktala, sa Rusijom koja je željela da upozori na impliciranu moć svog ogromnog arsenala.

Borbe u Ukrajini se, u međuvremenu, nastavljaju, a ova nedjelja je donijela i prve znake da bi Rusi optuženi za zločine mogli da se suoče sa odgovornošću.

Ali alarmantna realnost da ne postoji kredibilan diplomatski put kojim bi se okončao rat razotkrivena je kada su ruski projektili pali na Кijev u četvrtak dok je generalni sekretar UN Antonio Gutereš još bio u gradu na očigledno uzaludnoj misiji.

Posjeta Кijevu sekretara za odbranu Lojda Ostina i državnog sekretara Entonija Blinkena u nedjelju postavila je pozornicu za naredne dane u kojima se Zapad sve dublje upleo u ono što liči na posrednički rat sa Rusijom.

– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mjere da ne može da uradi stvari koje je uradila u Ukrajini – rekao je Ostin u Poljskoj po povratku iz Ukrajine.

Blinken je rekao da će postojati nezavisna, suverena Ukrajina „mnogo duže nego što će postojati Vladimir Putin“.

Amerika je nastavila sa svojom novom strateškom jasnoćom tako što je okupila ključne globalne ministre odbrane u Njemačkoj i obavezala se na mjesečne sastanke radi procjene potreba vlade u Кijevu.

Ovi potezi su podstakli sve veći osjećaj da se rat u Ukrajini neće uskoro završiti. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je u četvrtak da bi rat mogao da se “oduži i da traje mjesecima i godinama”.

Ministri su u međuvremenu tražili proširenje vojne pomoći kako bi se “zaštitilo od ruskog ekspanzionizma”, pozivajući na naoružavanje zemalja na zapadnom Balkanu i država koje nisu članice NATO, Gruzije i Moldavije.

Rusija je odgovorila na pooštrenu zapadnu strategiju tako što je prekinula izvoz prirodnog gasa u Poljsku i Bugarsku nakon što su one odbile da svoje račune plate u rubljama. Dalje širenje energetskog rata moglo bi da gurne Evropu u recesiju.

Кataklizmične globalne posljedice rata su u međuvremenu naglašene kada je Svjetska banka upozorila na najgori robni šok u posljednjih 50 godina. Rusija i Ukrajina su ključni proizvođači uglja, nafte, prirodnog gasa i jestivog ulja, a budžeti miliona ljudi širom svijeta biće pogođeni. Žetva će u Ukrajini ove godine vjerovatno biti slaba, što bi moglo da dovede do još većeg skoka cijena hrane i nestašica. U Americi bi više cijene mogle da imaju veliki uticaj na međuizbore u novembru.

Bajden je završio nedjelju koja je preoblikovala svijet tako što je Кongresu predstavio izuzetan zahtjev da se 33 milijarde dolara odvoji za oružje, ekonomsku podršku i humanitarnu pomoć Ukrajini, upozoravajući: “Cijena ove borbe nije jeftina“.

Bajdenov zahtjev je naglasio da će događaji posljednjih dana izazvati političke, ekonomske i geopolitičke lančane reakcije koje će biti nemoguće predvidjeti i teško kontrolisati.

Zveckanje nuklearne sablje

Strateško širenje rata propraćeno je novom rundom alarmantne nuklearne retorike iz Moskve, piše CNN.

Iako bi povremeni razgovori o korišćenju najopasnijeg oružja na svijetu mogli da budu osmišljeni da uplaše zapadnu populaciju, ipak se naglašava da će mogućnost katastrofalnog sukoba između dvije najmoćnije nuklearne nacije svijeta – Amerike i Rusije – postojati kao dokle god rat traje.

Neki američki eksperti odbacuju retoriku Rusije kao znak da je Putin frustriran neuspjehom da ispuni svoje strateške ciljeve u Ukrajini. Ali ona takođe služi da podsjeti zapadne lidere da bi njihovo masovno dostavljanje oružja Ukrajini moglo da pređe Putinovu “crvenu liniju” i izazove opasnu eskalaciju. I strahuje da bi Putin, ako bude gurnut u ćošak, mogao da postavi jedno od ruskih taktičkih nuklearnih oružja manjeg kapaciteta na bojnom polju u Ukrajini.

Dok su SAD izlagale svoj pooštreni pristup ratu – slabljenje ruske vojne moći – ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ponovo je pribjegao poznatoj ruskoj taktici da govori o nuklearnom ratu, upozoravajući: “Opasnost je stvarna i ne smijemo je potcjenjivati”.

Što se tiče Amerike, predsjednik Združenog komiteta načelnika štabova general Mark Mili rekao je za CNN da Rusija ne bi trebalo da koristi takvu zapaljivu retoriku. Rekao je da je “potpuno neodgovorno” da bilo koji visoki lider nuklearne sile počne da “zvecka nuklearnom sabljom”.

Ali, Putin nije slušao. Nakon što je na početku rata nekoliko puta zloslutno upozoravao na moć ruskog nuklearnog arsenala, ruski predsjednik je ponovo pribjegao tome. On je rekao da će biti “munjevitog” odgovora Rusije ako se druge zemlje miješaju u Ukrajinu.

– Imamo sve alate za ovo, one kojima se niko ne može pohvaliti. I nećemo se hvaliti. Кoristićemo ih ako bude potrebno. I želim da svi ovo znaju – rekao je on poslanicima u Sankt Peterburgu.

Sve ovo je dovelo do toga da Bajden upozori na opasnost takve retorike.

– Niko ne bi trebalo da daje olake komentare o upotrebi nuklearnog oružja ili mogućnosti potrebe za njegovim korišćenjem – rekao je Bajden u Bijeloj kući u četvrtak.

Diplomatija se hladi

Velika diplomatska nada nedjelje bio je put Gutereša u Moskvu i Кijev. Ali, izgleda da nijedna strana trenutno ne vidi razlog za razgovor. Ovo je djelimično zbog razumljivog nepovjerenja Ukrajine prema Putinu. Ali u Ukrajini i u zapadnim prestonicama takođe postoji osjećaj da je Putinova ravnodušnost prema krvavim cijenama njegovog rata jasan znak da je on opredjeljen da nastavi sve dok ne bude imao razumne osnove da proglasi neku vrstu pobjede koja još nije na vidiku.

Gutereš je za CNN rekao da se Putin u principu složio da dozvoli UN i Međunarodnom crvenom krstu da pomognu u evakuaciji građana iz čeličane Azovstalj u Marijupolju, posljednjeg bastiona ukrajinskog otpora u tom gradu.

Ali njegov put u Кijev u četvrtak, koji se završio pošto su ruski projektili gađali grad, bio je prikladan simbol trenutnog stava Rusije prema diplomatiji, piše Blic.

Poražavajuća realnost na kraju odlučujuće nedjelje za Zapad i Rusiju je da je mir u Ukrajini možda dalje nego što je bio na početku invazije. I dok Zapad može da pošalje bujicu oružja, municije i pomoći u zemlju, on ne može da okonča rat koji će u narednim mjesecima slati bolne i opasne političke, vojne i ekonomske šokove širom svijeta. To može samo Putin, zaključuje CNN

srpskainfo