Ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je da se situacija u Bosni i Hercegovini naglo pogoršava i da Savjet bezbjednosti UN mora da odreaguje i pomogne u sprječavanju sukoba. Rusija, kao garant Dejtonskog sporazuma kojim je u BiH okončano krvoproliće, ne može da zatvara oči na to što se sada dešava u zemlji.
– Razlog zbog čega je Ruska Federacija zatražila današnji sastanak je naglo pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini. Ionako krhka situacija u ovoj zemlji rizikuje da se u najskorije vreme još više pogorša. U ovoj sali često čujemo da Savjet bezbjednosti mora da spriječi sukobe, mnoge države ovu temu proglašavaju glavnom u svojim aktivnostima, o tome često raspravlja i generalni sekretar UN. Situacija u Bosni i Hercegovini je, po našem mišljenju, upravo slučaj gdje Savjet može da se dokaže u smislu prevencije objasnio je diplomata, napominjući da Savjet bezbjednosti “treba da odreaguje na situaciju”.
Istakao je da Rusija ne može da ostane po strani.
– Ne možemo da ostanemo po strani i ne reagujemo na krik za pomoć – rekao je on misleći na pismo i izlaganje srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
Njeno pismo govori o zabrinutosti srpskog stanovništva, istakao je Nebenzja, dodajući da je ovo situacija u kojoj SB UN može da doprinese sprječavanju daljeg pogoršanja situacije.
– Rat je odnio veliki broj žrtava, ni na jednoj strani nije bilo samo nevinih, a na drugoj samo zlih. Svaka strana ima svoj dug prema drugom i Srebrenica nije jedini mračna stranica tog rata – rekao je on.
Nebenzja je podsetio da je Dejtonski sporazum trideset godina garant mira, ali da se sada već neko vrijeme krše njegovi principi.
On je ukazao kao poseban problem na djelovanje tzv. predstavnika Kristijana Šmita koji se ponaša kao apsolutni vladar, a Zapad ga samo podstiče na takvo ponašanje.
Promovisanje nacrta rezolucije GS UN o “genocidu u Srebrenici” krši Dejtonski sporazum, dodao je on.
Istakao je da je nacrt jednostran i politički motivisan.
– Nacrt rezolucije Generalne skupštine UN o Srebrenici je jednostran, politički motivisan i nema veze sa navedenim ciljem ovjekovječavanja sjećanja na žrtve tragedije 1995. godine.
– Očigledno je da autori nastoje da u formatu dokumenta GS UN potvrde klasifikaciju istorijskih događaja koja zadovoljava samo njihove interese. Predloženi dokument uopšte ne ispunjava ciljeve promovisanja međuetničkog pomirenja u BiH – ocijenio je diplomata.
Prema njegovim riječima, “rane bosanskohercegovačkog društva su previše svježe, a problemi u zemlji suviše ozbiljni da bi se ovaj nacrt iznio na Generalnu skupštinu. Narodi BiH prvo moraju sami doći do konsenzusa u pogledu ocjene svoje istorije.
– Mi smo kategorički protiv ovog nacrta i pozivamo sve razumne države da učine isto – rekao je Nebenzja.
sputnjiknews