Istraživanje koje je sproveo Univerzitet Juta pokazalo je da su bračni parovi koji se najmanje rastaju oni koji su brak sklopili kad su imali između 28 i 32 godine života. To se posebno odnosi na “rane razvode”, odnosno parove koji brak prekinu tek do nekoliko godina nakon što su ga sklopili.
Sociolog Nik Volfinger, koji je vodio istraživanje, analizirao je podatke o brakovima te otkrio da brojke govore da su najbolje, tj. s najmanje razvoda, prošli oni koji su imali od 28 do 32 godine kad su stali pred oltar (ili matičara), čime je dao protivtezu tvrdnjama da je najbolje “oženiti se što kasnije”, kao što tvrde neki društveni naučnici.
Najgore prođu premladi – i prestari
Istraživanje pokazuje da zapravo najgore prolaze oni koji sklope brak “veoma kasno” i oni koji u njega stupe “veoma rano”. Među onima koji imaju najveću vjerovatnoću da će se rastati u prvih pet godina od sklapanja braka su parovi koji su to učinili kad su bili u tinejdžerskim ili ranim dvadesetim godinama, te parovi koji su u brak stupili nakon 45. godine starosti. Njima šansa da se rastanu tako raste za pet odsto u odnosu na “idealnu dob”.
Na pitanje zašto ljudi koji u brak stupe nakon 32. godine imaju “slabije šanse” da žive “u dobru i zlu dok ih smrt ne rastavi”, Volfinger nudi potencijalno objašnjenje koje je povezano s razlozima zašto je neko odgađao sklapanje braka.
“Ljudi koji čekaju do tridesetih možda su upravo oni koji nisu ni imali predispozicije i velike želje za brakom pa se kasnije može pojaviti nervoza zbog činjenice da su u konačnici ipak stupili u brak”, rekao je on.
Riješite i analizirajte
Ukoliko se uvjerite da vi i vaš partner slično razmišljate, to je ohrabrujući faktor za početak zajedničkog života. A ako otkrijete da se razilazite u nekim pitanjima, tada je vrijeme za razgovor.
Evo na koja pitanja morate da odgovorite prije nego što se odlučite na brak.
– Koliko vam je važno da provodite vrijeme s porodicom?
– Novac je najbolje koristiti za…
– Koji je naš finansijski cilj za naredne tri godine? A za pet?
– Ko treba da bude zadužen za finansije?
– Da li imamo budžet koji će nam omogućiti realizaciju materijalnih ciljeva?
– Znamo li kome dugujemo i koliko?
A na sljedeće konstatacije odgovorite sa tačno/netačno:
– Nije mi neprijatno da razgovaram o novcu sa partnerom.
– Mogu da živim od svoje zarade.
– Razgovarali smo o razdvajanju bankovnih računa.
– Osjećam pritisak za udaju/ženidbu.
– Razgovarali smo o djeci i zasnivanju porodice.
– Seks je izuzetno važan za mene.
– Seks je važan za sreću.
– Seks je dobar pokazatelj ljubavi u vezi.
– Zadovoljan/zadovoljna sam time u kojoj je mjeri roman-tika prisutna u našoj vezi.
– Osjećam slobodu da svom budućem partneru pokažem kad sam raspoložen(a) za seks.
– Imam pravo da odbijem seks.
– Naš seksualni život će se “ohladiti” kad budemo stariji.
Kad oboje popunite ovaj upitnik, analizirajte odgovore. Mnogi parovi ne razgovaraju o ovim važnim pitanjima za opstanak veze. Ukoliko se uvjerite da slično razmišljate, to je dobra osnova za početak zajedničkog života. A ako otkrijete da se razilazite u nekim pitanjima, dobro razmislite prije nego što donesete konačnu odluku.
(N.N)