Pomenom i polaganjem vijenaca u Spomen-kompleksu u naselju Čardak u Derventi obilježene su 33 godine od stradanja 37 Srba.
Na Mali Vaskrs 1992. godine od strane pripadnika Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija ubijene su čitave porodice.
Za zločine nad Srbima u Derventi do sada je osuđeno samo sedam lica sa minimalnim kaznama.
Na Mali Vakrs 1992. godine u Derventi se desio stravičan zločin. Pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija na zvjerski način ubijali su na kućnom pragu a pošteđeni nisu bili ni žene, djecu ni starci.
Bio je to samo početak tortura u ovom gradu, veliki broj dervenćana tada je zarobljen i odveden u logore u vojnom skladištu Rabić i bivšem Domu JNA u Derventi.
Tri mjeseca zarobljen je bio i Čedo Prodić. Nakon 33 godine s knedlom u grlu sjeća se svakog detalja, kaže mučenja su bila konstantna, a zarobljenici su izlagani najsurovijim oblicima torture.
“Ja ne znam kako su oni mogli samo izmišljati te načine kako će nas mučiti. Stalno smo bili gladni, bez vode, udarali su nas svaki dan, skidali nas, udarali, morali smo da stavimo tri prsta na klupu pa nas tukli bejzbol palicama, puškama udarali… Ja sam imao povrede po licu, ožiljci su i danas ostali, bio sam i na suđenjima za ratne zločine, sve su to mizerne kazne, zločinci su svoje odležali i sada hodaju slobodno”, priča nam Čedo.
Za zločine nad Srbima do sada je osuđeno samo sedam lica na ukupno 49 godina zatvora.
U derventskom Udruženju ratnih zarobljenika kažu da radom Tužilaštva BiH nisu i ne mogu biti zadovoljni.
Predsjednik Udruženja Drago Knežević dodaje da je na ovom mjestu gdje je izgrađen spomen-kompleks na Čardaku bila masovna grobnica.
“Zbog onih koji ne znaju da ponovim – na ovom mjestu je bila masovna grobnica, gdje je regularna vojska Hrvatske potpomognuta paravojnim muslimanskim i hrvatskim formacijama ubila 37 mještana Čardaka, od čega je 19 bilo zakopano na ovom mjestu, a druga masovna grobnica je bila na groblju u Modranu sa devet posmrtnih ostataka”, rekao je Knežević.
On je dodao da je od nekadašnja 223 logoraša koja su uspjela da dočekaju slobodu i svjedoče brutalnosti koje su proživjeli u logorima danas živo samo njih 90.
Krvnici koji su pobili cijele porodice Lazarević, Zorić, Ćudić i Živković i tako ugasili njihova ognjišta do danas nisu odgovarali.
“Nema sudskih procesa, imam osjećaj da se čeka da logoraši umru da nema ko da svjedoči. Prošle su 33 godina od stravičnog zločina, a mnogi logoraši nisu dočekali pravdu. Okupljamo se na Mali Vaskrs sa porukom da nećemo odustati od zahtjeva da se procesuiraju odgovorni za zločine”, istakao je Knežević.
Sjećaju se u Derventi i danas strašnih tortura u logorima 1992 godine. Sjećaju se i zloglasne Azre Bašić, pripadnice 111. riječke brigade hrvatske vojske, koja je na najokrutniji način zarobljenicima nanosila teške psihičke i fizičke bolove, a koja je osuđena na samo 14 godina zatvorske kazne.
“Bio sam na sudu kada se sudilo Bašićevoj, prvi dan nas je dočekala, 26. aprila 1992. kada sam zarobljen, tukla nas je koliko je mogla. Ona je pokojnog Blagoja Đuraša zaklala, ja sam samo malo vidio, nismo smjeli gledati, glave su nam bile pognute, kakve je zločine ona provodila malo je vremena da se sve opiše”, dodaje Čedo Prodić, bivši zarobljenik.
“Azra Bašić je počinila u Derventi velike zločine, kao i od Dervente prema Brodu, a taj dio zločina nije ni procesuiran. Kada je zaklala Blagoja, ostalim zarobljenicima je davala da piju njegovu krv, to je jedan nezapamćen zločin”, dodao je predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević.
Ovo je veoma tužan dan za naselje Čardak i Derventu, gradske vlasti čuvaju sjećanje na sve nevine žrtve velikog stradanja koje nikada ne smijemo da zaboravimo, poručio je zamjenik gradonačelnika Dervente Slaven Gojković.
“Borimo se da istina izađe na vidjelo. Na nama je da se sjećamo žrtava, pomažemo njihovim porodicama i da nikada ne zaboravimo šta se dogodilo, da njegujemo kulturu sjećanja, da naša pokoljenja znaju šta se dogodilo tokom nesrećnih tanih godina”, rekao je novinarima Gojković.
U Crkvi Svetog apostola Tome služena je liturgija, održan parastos i položeni vijenci.
TV K3 (Foto: TV K3)