Prije nekoliko decenija mnogi akademici, vladine agencije i analitičari objavili su svoja predviđanja o tome šta će se dogoditi do 2020. godine. Govorili su o tome da li će podmornice moći da se spuste na istorijsku dubinu, ko će biti globalne supersile i da li će planeta Zemlja uopšte postojati ovakva kakva je bila tada.
“Ne bih bio iznenađen kada bih na svoj 92. rođendan bio u mogućnosti da se provozam u antigravitacionom automobilu”, napisao je još 1968. godine matematičar i naučnik D. G. Brenan.
Neki kao što je Brenan, bili su veoma optimistični, neki baš i ne. Evo šta su sve predivdjeli i šta se zaosta dogodilo, a šta ne.
1. Životni vijek će se produžiti i preći 100 godina
Futurista Rej Kurzveil predvidio je 1999. da će se prosječan životni vijek ljudi povećati “preko 100 godina” do 2019.
“Komjuterizovani zdravstveni kontrolori ugrađeni u satove, nakit i odjeću koji dijagnostikuju akutna i hronična zdravstvena stanja se veoma koriste. Uz dodatak dijagnozama, ovi kontrolori previđaju preporuke i intervencije”, napisao je on u “The Age of Spiritual Machines”.
Netačno.
Iako je on predvidio gedžete koji (kao što su fitnes satovi), nije bio u pravu kada je u pitanju životno doba.
Prosječan životni vijek 2019. je bio 72,6 godina, prema podacima Ujedinjenih nacija. Prosjek je nešto viši u SAD i za 2017. iznosi 78,6 godina.
Iako se u mnogim industrijskim zemljama prosječan životni vijek povećava, u Americi se dešava upravo suprotno.
Ujedinjene nacije predviđaju da će do 2050. prosječan životni vijek da bude 77,1.
2. Kompjuteri će biti nevidljivi Kurzveil je takođe rekao da će kompjuteri da budu nevidljivi.
“Svuda su, u zidovima, stolovima, stolicama, nakitu i tijelima. Ljudi naširoko koriste trodimenzionalne displeje ugrađene u njihove naočare ili sočiva”, napisao je on.
Tačno.
Ispostavilo se da kompjuteri zaista danas jesu svuda. Imamo pametne kuće, pametne stolove, stolice i još mnogo toga.
3. Knjige će biti mrtve
“Papirne knjige i dokumenti se rijetko koriste. Mnogi dokumenti su skenirani i dostupni preko “vajrles” mreže”, naveo je on u knjizi.
Netačno.
Iako se vrijednost ove industrije, na primjer u SAD, značajno smanjila od 2014. godine, ovdje se i dalje proda 675 miliona knjiga koje donesu zaradu od 26 milijardi dolara.
4. Prati se svaki vaš korak
Predviđeno je i da će privatnost da bude veliki politički i društveni problem i da će svaki vaš korak da bude zapisan u nekoj bazi podataka.
Mnogi kažu – tačno.
Vaš televizor vas posmatra, vaš pametni telefon vas prati, vaš internet pretraživač zna šta radite. Neke nacije su pod 24-časovnom prismotrom, a većina odraslih u SAD navodi da je gotovo nemoguće proći dan bez da je neko prikupio neku informaciju o vama.
5. Na svijetu će živjeti 8 milijardi ljudi
Pojedina istraživanja iz 1994. pokazala su da će se svjetska populacija povećati za 2,5 milijarde, te da će do 2020. da dostigne 8 milijardi.
Indija, Pakistan, Bangladeš i Afrika će sami donijeti 1,5 milijardi.
Blizu.
Trenutno na svijetu živi 7,7 milijardi ljudi, objavljeno je u izvještaju UN u junu. Očekuje se da se broj stanovnika poveća za dvije milijarde do 2030. godine, a Indija će 2027. da preuzme od Kine prvo mjesto po broju stanovnika.
6. Kina će biti najveća ekonomija
Piter Švarc i Piter Lejdan rekli su 1997. da će Kina da bude na vrhu svjetske ekonomije.
Blizu.
Kraj 2019, a i dalje je tijesna borba za prvu poziciju. Vjeruje se da će Kina i Indija da preuzmu vrh do 2030. godine.
7. Imaćemo automobile koji sami voze
Kurzveil je napisao u knjizi da se sa ovim eksperimentiše.
Nije daleko od istine.
Kompanije kao što su Tesla i Uber testiraju automobile koji sami voze na datu lokaciju.
8. Kina će biti na putu da postane demokratska zemlja
Švarc i Lejden su predvideli da će kina iako ima “drakonske mjere” biti na putu da postane demokratska, ali ne baš onakve kakve je vidi Zapad.
Netačno.
Kina se i dalje suočava sa nevjerovatnim optužbama kada je u pitanju kršenje ljudskih prava protiv demonstranata u Hongkongu kao i protiv skoro milion Ujgura koji žive u provinciji Singjang.
9. Srčane bolesti i depresija biće najčešće bolesti
Blizu.
Prema podacima iz 2017, pet najčešćih bolesti su neonatalni poremećaji, bolest srca, moždani udar, infekcije disajnih puteva i hronične plućne bolesti.
10. Raste globalna temperatura
Još 1995. predviđeno je da će do 2100. prosječna globalna tempratura da poraste za dva stepena.
Na putu smo.
Za ispunjavanje ovog predviđanja ostalo je još 80 godina.
(Tekst i foto: N.N)