Organizacija predstavlja sistem kolektivne odbrane pri čemu članovi organizacije pristaju na međusobnu odbranu od napada bilo kog spoljnog elementa.
Sjedište NATO se nalazi u Harenu u Briselu, dok se Vrhovna komanda Savezničkih snaga nalazi u Monsu u Belgiji.
Od svog osnivanja, prijemom novih članica brojnost se sa prvobitnih 12 povećala na 32 članice.
Švedska se 7. marta 2024. pridružila NATO kao posljednja članica.
Iako se očekuje da će poziv Ukrajini da se pridruži NATO ponovo dominirati debatom ove godine, kako navode upućeni, postoji opasnost da to odvrati pažnju od neposrednijih izazova, posebno na potrebu da se dramatično povećaju obaveze za odbranu i vojna industrijska proizvodnja širom Evrope, kako bi se zadovoljile ukrajinske, ali i šire bezbjednosne potrebe NATO.
U tom smislu, očekuje se ispunjavanje obaveze za izdvanjanje dva odsto BDP za odbranu, kao i fokusiranje na Indo-Pacifik.
Sastanak sa indo-pacifičkim partnerima je zakazan za 4. april. Ali glavno “uzbuđenje” sastanka je prvo prisustvo Švedske kao punopravnog saveznika u NATO.
Nedavni prijem Finske i Švedske donijele su, kako navode analitičari, NATO-u dodatne vojne kapacitete, naprednu tehnologinu i geografsku prednost koja će pomoći u ograničavanju potencijalne ruske upotrebe Baltičkog mora za zastrašivanje ili eventualne napade.
Na jubilarnim samitima u aprilu i u julu Vašingtonu očekuju se izjave o skoro osam decenija uspjeha, međutim, mnogi analitičari i diplomate upozoravaju da se mora priznati da postoje značajni izazovi sa kojima se Alijansa suočava,
Oni ističu da je prvi među njima neuspjeh NATO u jednom od njegovih osnovnih ciljeva, a to je da spriječi povratak rata u Evropu, ali da se naziru i drugi ozbiljni izazovi: rastuće razočaranje multilateralnim upravljanjem globalnim poslovima uopšte, poslijeratnom arhitekturom koju predvode SAD i rastućim nacionalističkim osjećanjima “Amerika na prvom mjestu” koje oličava bivši predsjednik SAD Donald Tramp.
(Tanjug – Foto: Arhiva/Ilustracija)