Kina je prekinula trgovinske pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama nakon nove runde uvoznih carina između dviju zemalja, objavio je “Wall Street Journal”.
Novi američki nameti na kinesku robu danas počinju da se primenjuju. To su najveći do sada nameti u trgovinskom ratu između ove dvije ekonomske velesile.
Oko polovine svih kineskih proizvoda koji ulaze u SAD biće predmet novih carina.
Pozivajući se na svoje izvore, navedeno je da taktika SAD-a neće stimulisati saradnju sa kineskom stranom. Peking se, odbacujući pregovore, pridržava svoje težnje da izbjegava pregovore pod pritiskom.
Kina ostavlja mogućnost za početak novih pregovora sa Vašingtonom sljedećeg mjeseca, dodaju izvori.
U ponedjeljak je Državni savjet Kine u “Bijeloj knjizi”, u kojoj se objašnjava stav Kine o trgovinskom ratu sa SAD-om, naveo da je SAD u svojim izjavama i postupcima kontradiktoran.
Savjet navodi da su postupci Sjedinjenih Američkih Država nanijeli ozbiljnu štetu trgovinskim i ekonomskim odnosima dviju zemalja nad kojima su dugi niz godina naporno radile vlade.
Prije sedmicu dana američki predsjednik Donald Tramp objavio je da dolazi do uvođenja carina po stopi od deset posto na robu iz Kine u vrijednosti od 200 milijardi dolara.
Odluka je stupila na snagu 24. septembra, a od 1. januara tarife će porasti na 25 odsto. Kina je tada saopštila da će u odgovoru na nove carine SAD-a uvesti simetrične povećane uvozne dadžbine za više od 5.200 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.
Trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Američkih Država počeo je nakon što su 6. jula ove godine na snagu stupile uzajamne carine između tih država.
SAD su uvele carinu od 25 odsto na uvoz 818 vrsta robe iz Kine sa ukupnim kapacitetom isporuka od 34 milijarde dolara godišnje. Kao kontramjeru, Kina je nametnula carinu od 25 odsto na uvoz jednakog obima američke robe, prenosi Sputnik.
Mnogi smatraju da su SAD ovako započele “najveći trgovinski rat u ekonomskoj istoriji”.
Najnoviji potez odnosi se na ukupni iznos kineskog uvoza od jula i iznosi do 250 milijardi dolara. To znači da je polovina kineskog uvoza u SAD sada podložna ovim novim carinama.
U Kini je indeks Hang Seng pao za više od jedan odsto.
Američka preduzeća koja uvezu kineske proizvode moraju da plate dodatnih 10 odsto poreza.
Ovi nameti odnose se na skoro 6.000 predmeta, što ih čini najvećim nametima koje je Vašington stavio nekoj zemlji.
Oni se odnose na torbice, rižu i tekstil, iako su neki predmeti kao što su pametni satovi i visoke stolice izuzeti.
Porez će se povećati na 25 odsto od početka 2019. godine, ako ove dvije zemlje ne postignu sporazum.
S druge strane, Kina uvodi dodatnih pet odsto na američku robu, uključujući manje avione, računare i tekstil i još dodatnih 10 odsto na hemikalije, meso, pšenicu i vino.
SAD su ove godine nametnule tri kruga carina za kineske proizvode, u ukupnom iznosu od oko 250 milijardi dolara.
Zašto SAD ovo rade?
Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da želi da zaustavi “nepošteno prenošenje američke tehnologije i intelektualne svojine u Kinu” i da tako zaštiti poslove u SAD.
Carine će, u teoriji, učiniti američke proizvode jeftinijim od uvezenih i tako ohrabriti potrošače da kupuju domaće.
Ideja je da se ojačaju lokalna preduzeća i nacionalna ekonomija.
Međutim, mnoge američke kompanije i industrijske grupe žalile su se kancelariji američkog trgovinskog predstavnika da im ovo loše utiče na poslovanje.
Postoje znaci koji upućuju na to da su kompanije i ekonomije već ugrožene, a MMF je upozorio da će velike trzavice između zemalja pogoditi i globalni rast.
Carinski nameti Donalda Trumpa su dio njegove trgovinske agende od kada je preuzeo funkciju, što se kosi sa višedecenijskoim poslovanjem na bazi globalnog sistema slobodne trgovine.
Nije jasno kako će Kina na duže staze da odgovara na američke namete.
SAD kupuju mnogo više od Kine nego što prodaju, tako da Kina ima samo ograničen prostor za odmazdu kroz trgovinu.
Analitičari kažu da će Kina morati da bude kreativna kada odluči da uzvrati na zadate trgovinske udarce.
Mogli bi da otežaju život američkim kompanijama u Kini ili obore vrijednost svoje valute kako bi povećali izvoz.
Tramp je nedavno optužio Kinu da radi upravo to. Ali, Kina je odbacila ove optužbe.
Kina “nikada neće pasti na put podsticanja izvoza tako što će devalvirati svoju valutu”, rekao je prošle nedjelje premijer Li Kećijang.
(agencije)