Slike koje je objavilo egipatsko Ministarstvo antikviteta 19. februara 2025. prikazuju ulaz u grobnicu kralja Tutmozisa II. u Luksoru u južnom Egiptu.
Otkriće faraonske grobnice rezultat je više od 12 godina rada zajedničkog tima iz New Kingdom Research Foundationa, na čelu s dr Litherlandom, i egipatskog Ministarstva turizma i antikviteta.
Egiptolozi su otkrili prvu grobnicu faraona nakon što je prije više od jednog vijeka pronađena grobnica Tutankamona, donosi noćas BBC.
Grobnica kralja Tutmozisa II. bila je posljednja neotkrivena kraljevska grobnica iz 18. egipatske dinastije.
Britansko-egipatski tim locirao ju je u Zapadnim dolinama Tebanske nekropole, u blizini grada Luksora. Istraživači su prethodno vjerovali da se grobnice faraona 18. dinastije nalaze više od dva kilometra dalje, bliže Dolini kraljeva.
Ekspedicija ju je otkrila u području povezanim s posljednjim počivalištima kraljevskih žena, no nakon što su ušli u pogrebnu komoru, pronašli su dekoracije – jasan znak da se radi o faraonskoj grobnici.
„Dio stropa još je bio netaknut: plavo oslikan svod s ukrašenim žutim zvijezdama. A takvi stropovi nalaze se isključivo u grobnicama kraljeva”, rekao je dr Piers Litherland, terenski direktor misije.
Za BBC-jev program Newshour opisao je snažan emotivni trenutak otkrića.
„Osjećaj kada uđete u nešto neočekivano je krajnje zbunjujući, emocionalno izuzetno turbulentan”, rekao je.
„Kad sam izašao, supruga me čekala vani – i jedino što sam mogao učiniti bilo je briznuti u plač.”
Dr Litherland istakao je da ovo otkriće rješava dugogodišnju misteriju o lokaciji grobnica ranih faraona 18. dinastije.
Mumificirani ostaci Tutmozisa II. pronađeni su prije dva vijeka, ali njegovo izvorno mjesto ukopa nikada nije bilo locirano. Tutmozis II. bio je predak Tutankamona, koji je vladao oko 1493–1479. p. n. e.
Grobnicu Tutankamona otkrili su britanski arheolozi 1922. godine.
Tutmozis II. najpoznatiji je kao suprug kraljice Hatšepsut, jedne od najvažnijih egipatskih faraona i rijetkih žena koje su vladale samostalno.
Prema riječima dr Litherlanda, „veliko stubište i vrlo dugi silazni hodnik” grobnice ukazuju na njenu raskoš.
„Trebalo nam je jako puno vremena da se probijemo kroz sve to”, rekao je, dodajući da je prolaz bio blokiran nanosima od poplava, a stropovi urušeni.
„Tek nakon što smo se provukli kroz deset metara dug prolaz, s otvorom od samo 40 cm pri vrhu, uspjeli smo ući u pogrebnu komoru.”
Tamo su otkrili plavi strop i oslikane prizore iz Amduata, religijskog teksta rezervisanog isključivo za kraljeve – još jedan ključni znak da su pronašli faraonsku grobnicu.
Tim je zatim počeo raščišćavati ostatke, očekujući da će pronaći smrskane ostatke pogrebnog inventara.
No, grobnica se pokazala potpuno praznom.
„Ne zato što je opljačkana, već zato što je namjerno ispražnjena”, rekao je dr. Litherland.
Daljom analizom otkrili su da je grobnica bila poplavljena – „izgrađena je ispod vodopada” – samo nekoliko godina nakon faraonovog ukopa, zbog čega su njeni sadržaji u davnim vremenima premješteni na drugo mjesto.
Pretražujući tone vapnenačkih naslaga, istraživači su pronašli fragmente alabasternih posuda s urezanim imenima Tutmozisa II. i Hatšepsut.
„Vjerovatno su se razbile prilikom premještanja grobnice”, rekao je dr Litherland.
„I srećom, razbili su barem nekoliko predmeta – jer upravo zahvaljujući tome saznali smo čija je ovo grobnica.”
Ovo su prvi pronađeni artefakti povezani s ukopom Tutmozisa II.
Dr Litherland je rekao da njegov tim ima okvirnu ideju gdje se nalazi druga grobnica, koja bi mogla biti netaknuta i sadržavati blago.
Otkriće faraonske grobnice rezultat je više od 12 godina rada zajedničkog tima iz New Kingdom Research Foundationa, na čelu s dr Litherlandom, i egipatskog Ministarstva turizma i antikviteta.
Tim je ranije istražio 54 grobnice u zapadnom dijelu Tebanske gore u Luksoru te identifikovao više od 30 kraljevskih supruga i žena dvora.
„Ovo je prva kraljevska grobnica otkrivena nakon revolucionarnog pronalaska Tutankamonove grobnice 1922. godine”, izjavio je egipatski ministar turizma i antikviteta Sherif Fathy, prenosi Jutarnji.
„Ovo je izvanredan trenutak za egiptologiju i šire razumijevanje naše zajedničke ljudske istorije.”
(Nezavisne – Foto: Wikipedio/X)