Rastuća globalna toplota ubija jednu osobu svake minute širom svijeta, navodi se u najnovijem izvještaju o uticaju klime na zdravlje.
U Izvještaj se navodi se da milioni ljudi umiru svake godine zbog neuspjeha u rješavanju klimatske krize, te da svjetska zavisnost od fosilnih goriva takođe uzrokuje toksično zagađenje vazduha, šumske požare i širenje bolesti poput denga groznice, navodi se u izvještaju i upozorava da će se šteta po zdralje samo pogoršati jer naftne kompanije nastavljaju da eksploatišu nove rezerve, a pojedini lideri ukidaju klimatske politike.
Ugruženi ljudski životi
Kako se podsjeća u Izvještaju vlade su 2023. godine davale 2,5 milijardi dolara dnevno direktnih subvencija kompanijama za fosilna goriva, dok su ljudi gubili otprilike isti iznos zbog visoke temperature koja ih sprečava da rade na farmama i gradilištima.
“Smanjeno sagorijevanje uglja spasilo je oko 400 života dnevno u posljednjoj deceniji, a proizvodnja obnovljivih izvora energije brzo raste”, navodi se u najnovijoj analizi.
Riječ stručnjaka
Stručnjaci upozoravaju da zdrava budućnost neće biti moguća ako se nastavi finansiranje fosilnih goriva po trenutnim stopama.
Dr Marina Romanelo sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), glavni autor analize kaže da ovaj izvještaj prikazuje sumornu i neospornu sliku razarajućih posljedica po zdravlje koje dopiru do svih krajeva svijeta zbog klime.
“Uništavanje života i sredstava za život će nastaviti da eskalira dok ne okončamo zavisnost od fosilnih goriva”, kaže Romanelo.
Dodala je da svjedočimo milionima smrtnih slučajeva koji se nepotrebno događaju svake godine zbog, kako istič, “našeg kašnjenja u ublažavanju klimatskih promjena i našeg kašnjenja u prilagođavanju klimatskim promjenama koje se ne mogu izbjeći”.
“Vidimo ključne lidere, vlade i korporacije kako odustaju od klimatskih obaveza i sve više dovode ljude u opasnost”, istakla je ona.
Toplotni stres
U izvještaju se navodi i da je stopa smrtnih slučajeva povezanih sa toplotom porasla za 23 odsto od devedesetih godina prošlog vijeka, čak i nakon što se uzme u obzir povećanje broja stanovništva, na prosječno 546.000 ljudi godišnje između 2012. i 2021. godine.
“To je otprilike jedna smrt povezana sa visokom temperaturom svakog minuta tokom godine”, rekao je profesor Oli Džej sa Univerziteta u Sidneju, koji je bio dio tima.
Ona je potom dodala:
“Stalno naglašavamo ljudima da toplotni stres može pogoditi svakoga i da može biti smrtonosan – mislim da mnogi ljudi to ne razumiju – i da se svaka smrt povezana s vrućinom može spriječiti”.
Era klimatskih posljedica
Laura Klark, glavni izvršni direktor advokatske firme za zaštitu okoline ClientEarth, izjavila je:
“Živimo u eri klimatskih posljedica. Toplotni talasi, poplave, suše i bolesti više nisu daleka upozorenja – oni su sada tu. Ali kako nauka o atribuciji, klimatski sporovi i aktivizam na lokalnom nivou rastu, odgovornost za klimatske uticaje više nije pitanje hoće li, već kada”.
Izdanje Lancet Countdown on Health and Climate Change za 2025. godinu predvodio je UCL u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a producirali su ga 128 stručnjaka iz više od 70 akademskih institucija i agencija UN-a.
“U protekle četiri godine, prosječna osoba je bila izložena 19 dana godišnje po život opasnoj vrućini, a 16 od tih dana ne bi se dogodilo bez globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem”, navodi se u izvještaju.
Sveukupno, izloženost visokim temperaturama rezultiralo je rekordnim gubitkom rada od 639 milijardi sati u 2024. godini, što je uzrokovalo gubitke od 6% nacionalnog BDP-a u najmanje razvijenim zemljama, prenosi The Guardian.