Majčino mlijeko zovu “pravim bijelim zlatom”, a obiluje vitaminima, mineralima, zdravim masnoćama i ugljikohidratima, kao i drugim sastojcima koji djetetu osiguravaju cjelovitu i najzdraviju – prirodnu formulu.
Nakon poroda, majčino mlijeko nastavlja ulogu zaštitnika i hranitelja organizma bebe. Ono sadrži sva antitijela (IgA, IgD, IgE, IgG, IgM), čime se sprječava razvoj bolesti i raznih infekcija. Antitijela su neophodna u periodu od prvih 6 mjeseci, kada se imunološki sustav novorođenčeta tek razvija, ali i kasnije, do 1. godine života.
Majčino mlijeko čuva i štiti organizam bebe od različitih infekcija i alergija.
Istraživači navode kako bi dojenje moglo spašavati živote novorođenčadi u siromašnim zemljama, a mogla bi se izbjeći smrt čak 800.000 djece širom svijeta. Dojenje povećava životni vijek djeteta, te smanjuje šanse za razvijanje dijabetesa i pretilosti.
Studija pored toga navodi kako bi dojenje moglo spasiti 20.000 žena od raka dojke, kao i raka jajnika.
“Važno je da globalno skrenemo pažnju na važnost dojenja. Postoji velika predrasuda o tome da majčino mlijeko može biti zamjenjeno umjetnim formulama, što zapravo dovodi do brojnih zdravstvenih posljedica”, navodi za Sky News autor studije profesor Cesar Victora s univerziteta Pelotas u Brazilu.
U visoko razvijenim zemljama, jedno od petero djece doji do svog prvog rođendana. U srednje i nisko razvijenim zemljama, djeca doje do šest mjeseci. Gledajući globalno, postotak dojenja beba je relativno nizak, pogotovo u razvijenim zemljama poput Velike Britanije, gdje samo 1 posto majki doji svoje bebe do prvog rođendana. U Irskoj, taj postotak iznosi dva, a u Danskoj tri.
Majke dojenje uglavnom smatraju ili nepraktičnim, ili pak imaju problema sa dojenjem i izdajanjem mlijeka, dok se druge moraju brzo vratiti na posao.
Istraživači su naznačili i ekonomski utjecaj dojenja na društvo, budući da bi se prevencijom u vidu dojenja mogli smanjiti izdaci za liječenja raznih bolesti kasnije u životu djeteta.
(Klix.ba)