Tri do četiri bebe starosti do godinu dana oboljele od velikog kašlja bile su hospitalizovane na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC) u proteklom periodu, kazala je za “Nezavisne novine” Olivera Ljuboja, pedijatar pulmolog Klinike za dječje bolesti na UKC RS.
Naime, kako je rekla, bebe su imale srednje tešku kliničku sliku, ali sa zadovoljavajućim odgovorom na terapiju.
“Srećom su sve bebe prošle dobro, nismo imali nekih teških slučajeva koji bi zahtijevali mehaničku ventilaciju”, kazala je Ljuboja.
Prema njenim riječima, veliki kašalj je teško oboljenje, te se nikada ne može procijeniti kako će se odvijati i kako će se završiti.
Ističe da su više starija djeca pogođena velikim kašljem nego bebe te da je sigurno veći broj oboljelih nego što ih je hospitalizovano.
Vladimir Mirošljević, načelnik Klinike za dječje bolesti UKC RS, ističe da je na klinici bilo smješteno djece koja su liječena bolnički zbog oboljenja od velikog kašlja.
“Što se tiče kliničke slike, ona je kod nekih pacijenata bila od blage do teške, ali srećom nije bilo slučajeva sa smrtnim ishodom”, kazao je Mirošljević.
Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kazali su za “Nezavisne novine” da su od pojave prvih slučajeva do danas prijavljene 74 osobe oboljele od velikog kašlja.
“Od toga broja u Banjaluci je prijavljeno 67, pet u Bijeljini i po jedan u Zvorniku i Foči”, kazali su iz Instituta.
Dodali su da je najviše prijavljenih u uzrastu od šest do 14 i od 15 do 19 godina.
“Djece do godinu dana nema među prijavljenim”, kazali su iz Instituta.
Ranko Škrbić, predsjednik Savjeta za zdravlje Republike Srpske, ističe da je važno razviti kolektivni imunitet kako ne bi došlo do pojave oboljenja poput velikog kašlja koji se pojavljuje u posljednje vrijeme.
“Veliki kašalj nije problem za stariju djecu i odrasle ljude, jer oni mogu da iskašlju. Problem je za male bebe koje faktički ne mogu i ne znaju da iskašlju, a nisu na vrijeme bile vakcinisane”, istakao je Škrbić za “Nezavisne novine”.
Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ranije je istakla za “Nezavisne novine” da se veliki kašalj prenosi kapljičnim putem, a prvi simptomi nastaju od sedam do deset dana nakon infekcije.
“U početku se bolest manifestuje simptomima prehlade, nakon čega kašalj postaje intenzivniji i javljaju se napadi kašlja uz karakteristično zacenjivanje, naročito u toku noći. Kod dojenčadi klinička slika nije tipična, može da se javi i prestanak disanja”, rekla je Đaković Devićeva.
Pojasnila je da bolest može proći bez posljedica, ali mogu se javiti i komplikacije, kao što su upala pluća, upala srednjeg uva, krvarenja u različitim organima koja se javljaju usljed naprezanja, kao i konvulzije.
“Terapija je simptomatska i antibiotska. Najbolja zaštita od ove bolesti je redovna vakcinacija djece”, ističe Đaković Devićeva.
Prema njenim riječima, u Republici Srpskoj vakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DiTePer) sprovodi se kod djece sa navršena dva mjeseca života davanjem tri doze vakcine protiv difterije, tetanusa i pertusisa u preporučenim razmacima.
“Prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa daje se djeci sa navršenih 18 mjeseci, a druga revakcinacija kod djece uzrasta šest ili sedam godina prilikom upisa u osnovnu školu”, dodala je ona.