Moglo bi se desiti da o putu Bosne i Hercegovine u NATO odlučuje Ustavni sud BiH, smatra profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić.
Politički stav Republike Srpske u ovom trenutku jeste vojna neutralnost, a profesora Lukića, koji je bio član delagacije RS na mirovnim pregovorima u Ženevi, Njujorku i Dejtonu, pitali smo da li i na koji način predstavnici Srpske u institucijama BiH mogu da spriječe eventualni ulazak zemlje u NATO.
– Naši ministri u Savjetu ministara BiH mogu da budu nadglasani zbog toga što je OHR svojevremeno nametnuo Zakon o Savjetu ministara koji je smanjio zaštitu nacinalnih interesa – kaže Lukić za Srpskainfo.
Međutim, kada je u pitanju Parlamentarna skupština BiH, tu su stvari zamršenije.
– Vidjeli ste šta su uradili u Crnoj Gori gdje su uspjeli da, umjesto referenduma građana, koji je tražio propisan broj narodnih poslanika, sve završe bez referenduma, kroz skupštinsku odluku. Kada je u pitanju PS BiH, postoji tu nekoliko opcija, ali mogućnost zaštite nacionalnih odnosno entitetskih interesa u oba doma je da se ide na Ustavni sud BiH. Međutim, taj sud je sam sebi proširio nadležnost mimo Ustava. Po Ustavu BiH, on samo može da kontroliše proceduralnu ispravnost veta u jednom i drugom domu. Ali, oni su to proširili u nekoliko slučajeva i na materijalnu ispravnost, pa je, naprimjer, sud određivao nazive mjesta koji su imali prefiks srpski. To nikada nigdje nijedan ustavni sud nije radio – objašnjava Lukić.
Prema njegovim riječima, postoji još jedna mogućnost, a to je da poslanici iz Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH predlože zakon kojim se traži izjašnjavanje građana ili kojim se zabranjuje pristupanje NATO.
– To bi blokirali bošnjački i hrvatski poslanici i delegati, opet bi se išlo na Ustavni sud BiH, a tamo je odnos 5:4 kada je potrebno Evropi ili Americi. Vjerovatno bi rekli da su ovi uložili veto s pravom. Dakle, nisam siguran da se ta situacija može dobro raspetljati ovom pameću i ustvanim mehanizmima – smatra Lukić.
Malo “jači” veto
U slučaju da se o putu i eventualnom članstvu u NATO bude izjašnjavalo Predsjedništvo BiH, tu je situacija nešto jasnija. Ako član Predsjedništva BiH iz Srpske bude preglasan, on se obraća Narodnoj skupštini. Kada parlament potvrdi njegov stav, odluka Predsjedništva BiH smatra se nevažećom.
– Tu je veto malo jači, ali nisam siguran da se opet ne bi našao neki potpuno kriv put koji izlazi iz slova Ustava da se Ustavni sud BiH u to umiješa – zaključuje Lukić.
Dušanka Majkić, delegat SNSD u Domu naroda BiH i dugogodišnja članica parlamentarnih komisija za odbranu i bezbjednost i za spoljne poslove, naglašava da, izuzev člana 84 Zakona o odbrani BiH i nekoliko prepiski Predsjedništva na tu temu, parlament BiH nikada nije rekao ni riječ o NATO, po čemu smo jedinstveni. Podsjećamo da taj član zakona obavezuje sve institucije u BiH da rade na ispunjavanju uslova za NATO.
– Nevjerovatno je da se taj član uopšte našao u zakonu, a našao se zato što je u Komisiji za reformu odbrane, od 22 člana polovina bili stranci, a od toga polovina NATO oficiri. Pa šta bi drugo nego gledali kako će BiH ugurati u NATO? Zatim, kakva je naša svijest bila te 2003? Sigurna sam da naši kadrovi nisu smjeli ništa reći, plašeći se da bi im se nešto moglo desiti. Kada neko kaže da je dovoljno da to piše u zakonu, a sve ostalo može i bez parlamenta, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, onda ispada da odlučuje jedan činovnik koji nije uspio da to usaglasi ni u Komisiji za NATO integracije, jer ni tamo nisu bili spski predstavnici – kaže Majkićeva za Srpskainfo.
“Nije samo vojska…”
Ona upozorava da oni koji smatraju da u BiH može sve ne računaju da Akcioni plan MAP treba provesti da bi se došlo do eventualnog članstva u NATO.
– Kako misle da provedu nešto što je u vezi sa cijelom BiH, sa oba entiteta, a pritom ih baš briga šta Srbi o tome misle. To nije realno, nije moguće. NATO put nije samo vojska. Vidjela sam kakav je pritisak na ministarku odbrane BiH Marinu Pendeš da ona sama pošalje tzv. Godišnji nacionalni program za NATO. Uopšte nije predviđeno da se, nakon Savjeta ministara BiH, o njemu izjašnjava i parlament. Ne znam ni da li je zamišljeno da se PS BiH izjašnjava i na kraju procesa – zaključuje Majkićeva.
Potpredsjednik SNSD i bivši član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da bi, u slučaju referenduma o NATO, on bio organizovan na nivou entiteta.
– Ako pogledamo Ustav BiH, vidjećemo da će se morati izjašnjavati po entitetima. Sarajevo uvijek misli da je referendum na čitavoj teritoriji, to je ona teza jedan čovjek – jedan glas, koja je suprotna Ustavu BiH. Dakle izjašnjavali bi se u Republici Srpskoj, kako se dogovorimo. Mislim da neće doći uskoro do izjašnjavanja. Ne znamo ni da se NATO trudi oko nas – rekao je Radmanović za BHT1.
On je rekao da je na bazi ranijih odluka Narodne skupštine RS došlo do aplikacije BiH za članstvo u MAP, koju je upravo Radmanović potpisao u ime Predsjedništva BiH. Međutim, on je naglasio da je prošlogodišnja Rezolucija NSRS o zaštiti ustavnog poretka i vojnoj neutralnosti stavila van snage raniji stav o članstvu NATO.
Na konstataciju novinara da je Rezolucija suprotna zakonima o reformi odbrane BiH, Radmanović je rekao da su se stvari geopolitički promijenile, a da su raniji propisi usvajani pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice.
– Pod tim pritiskom svi smo poklekli. Smijenjeno je više od 100 funkcionera SDS. Ko se usudio da protivriječi visokom predstavniku – rekao je Radmanović u emisiji „Jedan“ BHT1.
Kako BiH korača ka NATO?
Decembar 2005. – doneseni Zakon o odbrani i Zakon o službi u OS BiH
Decembar 2006. – prijem BiH u NATO program Partnerstvo za mir
Mart 2007. – BiH potpisala sporazum o razmjeni bezbjednosnih informacija sa NATO
Septembar 2007. – uspostavljen NATO koordinacioni tim Savjeta ministara BiH
April 2008. – na NATO samitu u Bukureštu BiH pozvana na „intenzivni dijalog“
April 2009. – počeo da radi vojni dio Misije BiH pri NATO u Briselu
Maj 2009. – potpisan Sporazum o pristupanju NATO sistemu kodifikacije
Juni 2009. – Predsjedništvo BiH, čiji je predsjedavajući bio Nebojša Radmanović, usvojilo zaključak kojim se upućuje formalni zahtjev za članstvo BiH u Akcionom plan za članstvo u NATO (MAP)
Juli 2009. – ispunjen prvi partnerski cilj za ulazak BiH u NATO – jezički standardi
April 2010. – odluka o saradnju NATO sa BiH na nivou Akcionog plana MAP
Decembar 2018. – BiH dobila zeleno svjetlo za aktiviranje MAP, a uslov je usvajanje Prvog godišnjeg nacionalnog programa. Taj program stoji u Savjetu ministara BiH.
(Srpskainfo)