Šta god da pričaju oni kojima je obaveza briga i unapređenje visokog obrazovanja u Srpskoj, očigledno je da je studenata sve manje ili mladi jednostavno ne žele da studiraju na našim fakultetima i odlaze na studij izvan zemlje.
Po podacima nakon prvog upisnog roka, na Prirodno-matematičkom fakultetu bio je planiran upis 176 studenata, a ostalo je slobodno čak 110! Fiziku u prvom upisnom roku niko nije upisao. Po podacima Univerziteta u Banjaluci, na ovaj studijski program planiran je upis 15 studenata. Toliko mjesta ostalo je nakon prvog upisnog roka.
Nema upisanih ni na Ekologiji gdje je planirano i ostalo slobodno 10 mjesta. Tehničko vaspitanje i informatiku na PMF u prvom upisnom roku upisala jedna osoba, od planiranih 10. Na Geografiji je planiran upis 39 studenata, a nakon upisa ostalo je još 25 mjesta. Nešto studenata upisano je studijskom programu Prostorno planiranje, Biologija, Hemija i Matematika.
Medicina iznenađuje
Iznenađuje da je na Medicinskom fakultetu ostalo poprilično mjesta. Planiran je upis 320 studenata i kvota nije odmah ispunjena. Slobodno je još 68 mjesta i to najviše na studijskim programima Farmacija i Sestrinstvo, ali mjesta još ima i na programima Medicina, Dentalna medicina, Fizioterapija, Sanitano inženjerstvo i Babištvo.
Poljoprivredni fakultet u prvom upisnom roku upisao je polovinu studenata od planiranog broja. Bilo je planirano 40, a ostalo je 21 slobodno mjesto za buduće studente. Kandidati su najviše bili zainteresovani za biljnu proizvodnju, a najmanje za animalnu proizvodnju i agrarni razvoj.
Ekonomski fakultet planirao je upis 224 studenta, a ostalo je nepopunjeno 31 mjesto. Na Pravnom su ostala 24 mjesta, od 160 planiranih. Ni na Rudarskom fakultetu planirani broj upisa nije ispunjen u prvom roku. Od 35 mjesta, slobodna su 23, a tek po nekoliko kandidata upisalo je Rudarstvo, Geološko inženjerstvo i Inženjerstvo zaštite životne sredine.
Tekstilno inženjerstvo na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci upisala je jedna osoba i slobodno je još 10 mjesta. Na ovom fakultetu nakon prvog upisnog roka ostalo je 28 mjesta, od ukupno planiranih 67.
Na Fakultetu političkih nauka popunjeno je nešto više od pola mjesta. Od 110, prazno je još 50. Nije bilo pretjerane zainteresovanosti za Primjenjenu sociologiju. Po 14 slobodnih mjesta, od planiranih 30, ima na Socijalnom radu i Novinarstvu, a solidno je popunjen program Političke nauke gdje je slobodno 9 mjesta nakon prvog upisnog roka.
Na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta planirali su upis 69 studenta, ostalo je mjesta za 15. Na Filozofskom je slobodno 51 mjesto od ukupno 144 planirana. Na Filozofiji je prošlo tek 5 studenata, a mjesta ima još i na Pedagogiji, Istoriji, Učiteljskom studiju I program Predškolsko vaspitanje.
Filološki je planirao upis 160 brucoša, mjesta ima za još 91. Na programu Ruski i srpski jezik planirali su 25 studenata i toliko mjesta je ostalo. Srpski jezik je upisalo 5, od planiranih 25 studenta. Mjesta još ima za studranje engleskog i njemačkog jezika, Romanistike i Sinologije. Na Šumarstvu su planirali upis 37 studenata, a nakon prvog roka mjesta ima za njih 16.
Pojednostavljeno, na pobrojanim fakultetima bio je planiran upis 1.542 brucoša. A ostalo je 528 mjesta. Nema konkretnih odgovora zašto je na Univerzitetu u Banjaluci sve manje studenata i šta rade da to promijene. Ako neko ćuti, razlog je da je zadovoljan ili ne brine, zar ne?
Prije tačno mjesec dana pitali smo Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS zašto je na visokoškolskim ustanovama u Srpskoj svake godine sve više slobodnog mjesta, hoće li zbog toga biti viška profesora u visokoškolskom obrazovanju, šta su konkretno uradili da animiraju maturante da se opredjeljuju da upišu neki fakultet kod nas, šta je preduzeto da studenti budu zadržani na ovdašnjim fakultetima.
Do danas, nisu se udostojili da kažu ni da neće da ogovore, a kamoli da dobijemo odgovore na naša pitanja. Umjesto toga, resorni ministar Željko Budimir otvara kancelariju Naučno-tehnološkog parka RS čija izgradnja još nije počela, te poziva mlade da studiraju srpski jezik i istoriju. Ne obazire se na sve negativne komentare upućene na njegov rad i rad ministarstva na čijem je čelu, ali i na sve mlade koji su odavde otišli da se školuju u inostranstvo, jer im domaći fakulteti nisu nudili ni znanje, ni diplomu vrijednu negdje u svijetu.
Niko ne reaguje ni na prozivke da se visoko obrazovanje u Srpskoj već godinama urušava, te da “kozmetičke intervencije” ne mogu da pokriju brojne nedostatke koje domaće studente tjeraju da visoko obrazovanje sve masovnije traže van granica Srpske. Ni na zabrinutost profesora zbog odlaska mladih koji po fakultetima izvan RS imaju puno bolje školovanje, kvalitetniji praktični dio nastave i veću šansu sa poslom.
Izvor: Srpska info