Deformacije su slične onima na leptirima nađenim prošle godine u Fukušimi, pri čemu se u studiji iz 2014. navodi da su poslije katastrofe kod lokalne populacije leptira uočene promjene, kao što su manja veličina, sporiji rast, visok stepen smrtnosti i morfološki abnormaliteti.
Činjenica je, međutim, da se ovakva vrsta deformiteta i prirodno javlja kod ove vrste biljaka, što dovodi u sumnju pretpostavku da su oni posljedica zračenja. Osim toga, prema istraživanju iz 2009, izgledi za pojavu ovakve mutacije (tzv. fascijacija) pod uticajem zračenja izuzetno su mali kod divljih biljaka.
Fascijacija je redak oblik mutacije koji može da pogodi stablo, korjen, cvet, a ponekad i plod 100 vrsta vaskularnih biljaka širom svijeta. Mutacija se manifestuje u pljosnatom, trakastom, izbrazdanom i iskrivljenom obliku, baš kakav ima i središnji, žuti, dio cvjeta bijelih rada na slici.
Nije jasno šta je izazvalo mutaciju, budući da ona može biti posljedica genetskih, hormonskih, bakterijskih, gljivičnih, virusnih i ekoloških uticaja. Osim toga, razlog ne mora da bude isti u svim slučajevima.
Prema jednoj teoriji, fascijaciju izaziva hormonski poremećaj, koji može biti posljedica neke genetske mutacije ili da bude izazvan bakterijama, gljivicama, virusima, insektima, a možda i zračenjem. To znači da će se u nekim slučajevima mutacija preneti na sljedeću generaciju, a u nekim ne.
Sve dok ne budu testirani konkretni uzorci, nećemo znati da li su mutirane bijele rada u Nasušiobari posljedica zračenja iz nuklearke Fukušima.