U Ubangu, farmerskoj zajednici u južnoj Nigeriji, muškarci i žene se koriste različitim jezicima. Vide ovu jedinstvenu razliku kao “blagoslov”, ali kako sve više i više mladih ljudi odlazi iz tog sela, a engleski jezik postaje sve popularniji, postoji sumnja da ova navika neće preživjeti. Poglavica ovog sela je na primjeru svoje djece demonstrirao različite jezike.
U ruci je držao slatki krompir i pitao kćerku kako se to zove. “To je ‘irui'”, rekla je ona bez oklijevanja. Ipak, u muškom jeziku Ubanga riječ za slatki krompir je “itong”. Postoji još mnogo riječi kao što je ova, na primjer riječ za odjeću: “nki” za žene i “ariga” za muškarce. Nije u potpunosti jasno koliki je broj riječi koje su različite u ova dva jezika.
“Postoji mnogo riječi koje muškarci i žene dijele, ali postoje i one koje su u potpunosti drugačije u zavisnosti od toga da li je osoba muškog ili ženskog pola. Ne zvuče slično, nemaju ista slova i potpuno su različite”, kaže antropolog Ki Ki Undi, koja je proučavala ovu zajednicu.
“Ona kaže da su razlike puno veće od, na primjer, američke i engleske verzije engleskog. Uprkos ovome, žene i muškarci su u stanju da savršeno razumiju jedni druge. “Oni se razumiju zato što dječaci odrastaju govoreći ženski jezik, jer većinu svog djetinjstva provode sa majkama i drugim ženama”, objasnio je poglavica Ibang. Do desete godine od dječaka se očekuje da govore muškim jezikom. Postoji stepen u odrastanju koji dječaci dosegnu, nakon kojeg shvataju da ne govore svojim pravim jezikom. Niko im neće reći da moraju promijeniti svoj jezik. Kada krenu govoriti muškim jezikom, tada su sazreli. Ukoliko dijete ne promijeni svoj jezik do određenih godina, smatra se abnormalnim. Ljudi iz Ubanga su veoma ponosni na svoju razliku u jeziku i vide to kao znak jedinstvenosti. Postoji mnogo pretpostavki zašto se ova podjela desila. Neki vjeruju da postoji biblijsko objašnjenje.
“Bog je stvorio Adama i Evu i oni su bili iz Ubanga. Htio je svima na svijetu dati po dva jezika. Jedan za muškarce i jedan za žene, ali nakon Ubanga, shvatio je da nema dovoljno jezika i na kraju je Ubang ostao jedini sa povlasticom da ima dva”, objasnio je poglavica.
Ki Ki Undi ima antropološko objašnjenje za ovu specifičnu situaciju. Ona smatra da se podjela u jezicima desila zbog velikog jaza među polovima. “Ovdje muškarci i žene bukvalno žive u različitim sferama života, a to se odražava i na jezik”, kaže Undi.
Izvor: NN