U Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine vršnjačko nasilje počinila su 42 maloljetnika, od kojih su 18 učenici osnovne, a 24 učenici srednje škole, rečeno je Srni u Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ Srpske.
Evidentirano je 27 slučajeva vršnjačkog nasilja za koja su policijski službenici nadležnim tužilaštvima podnijeli 13 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, četiri izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama, dok je u osam slučajeva pokrenut prekršajni postupak, a za dva slučaja postupak je završen u okviru organa škole.
Iz MUP-a navode da je nasilje izvršeno nad 36 vršnjaka, od kojih su 32 muškog i četiri ženskog pola, a među maloljetnim žrtvama je 20 učenika osnovne i 16 srednje škole.
“Pet maloljetnika zadobilo je teže, a 11 lakše povrede, 10 maloljetnika je pretrpilo psihičku bol, jedno maloljetno lice je seksualno uznemiravano, a kod devetoro maloljetnika nastupile su ostale posljedice”, dodaju iz MUP-a.
Doktor psiholoških nauka Ivana Zečević rekla je da je uzrok nasilnog ponašanja kod određenog postotka djece genetska predispozicija, ali i učenje po modelu.
Zečevićeva je pojasnila da što je dijete češće i dugotrajnije izloženo uticaju nasilja i nasilnim ponašanjima, veća je vjerovatnoća da će postati nasilno.
“Djeca koju roditelji odgajaju nasilnim vaspitnim metodama, kao što su batine ili izgovaranje pogrdnih riječi mogu postati nasilna prema svojim vršnjacima, jer malo dijete nauči da kada se ne ponaša na adekvatan način i naljuti roditelje od njih dobije batine i na isti način replicira svoje ponašanje u vršnjačkoj grupi”, rekla je Zečevićeva Srni.
Prema njenim riječima, na učenje nasilnih oblika ponašanja utiču društvena sredina i mediji, a što su djeca češće u sredini izložena nasilju postaju tolerantnija prema nasilnom ponašanju.
Zečevićeva kaže da za nasilno ponašanje kod djece ne mogu isključivo biti odgovorni roditelji, društvo ili prosvjetni radnici, kao i da je moguće preventivno djelovati promocijom zdravih vrijednosti.
“Da bismo djecu naučili zbog čega je loše nasilno ponašanje, potrebno je da im u njihovoj okolini, u porodici, društvu i kroz medije nudimo adekvatne obrasce ponašanja, a tek onda od njih da očekujemo i adekvatan način ponašanja”, navela je Zečevićeva.
Zečevićeva smatra da je važno osnaživati stručne službe u školama, te prosvjetnim radnicima pružati podršku kroz sistem dodatne edukacije, kako bi se pravovremeno reagovalo.
Nasilno ponašanje je svako namjerno i neopravdano nanošenje štete jednoj ili više osoba, odnosno djeci, s ciljem da se osoba ponizi, omalovaži i povrijedi.
Dječije svađe podrazumijevaju dobrovoljan ulazak u sukobljavanje sa namjerom da se postigne određeni cilj, odnosno da jedno mišljenje bude dominantnije i “pobijedi”.
Izvor: Srna