Pjesma se nakon toga pojavila u “New York Tribuneu” 4. februara, “Broadway Jorunalu” 8. februara, “Southern Literary Messengeru” 11. marta, a onda i u drugim novinama. Vilis tada nije pogriješio – instantni uspjeh pjesme podstakao je objavu kolekcija Poovih pjesama pod imenom “Tales” u junu 1845. godine i to je bila prva njegova izdata knjiga u pet godina.
“Gavran” je mračna poema koja govori o smrti lijepe žene Lenore i sastoji se od osamnaest strofa kroz koje se provlače motivi samoće, straha, bola zbog gubitka voljene osobe, motivi tuge i besperspektivnosti.
Edgar je ovu pjesmu prvo ponudio svom prijatelju i poslodavcu Džordžu Reksu Grahamu, međutim on ga je odbio. Nakon toga, pjesmu je prodao za samo devet dolara. Niko tada nije mogao slutiti da će ta pjesma proslaviti svoga autora, postati svjetski popularna i odolijevati vremenu.
Atmosfera pjesme je mračna i, iznad svih motiva, dominira motiv osamljenosti. Tema je rana smrt voljene djevojke, a sam naslov pjesme “Gavran” ima jaku simboliku. Gavran se pojavljuje kao simbol u mnogim kulturama, ali njegovo značenje nije uvijek negativno. U hrišćanskoj simbolici vezuje se uz smrt, ali u sjevernoevropskim nehršćanskim kulturama gavran je simbol života na zemlji. U Poovoj pjesmi gavran ima ulogu proroka koji snagom svojih riječi “Nikad više” pečati nečiju sudbinu.
U pjesmi prevladavaju mistični elementi kao i elementi ličnih preokupacija, što je vidljivo u pjesnikovim previranjima i postavljanju pitanja. Ovo je narativna poema u kojoj se kompozicija stavlja u funkciju naglašavanja gubitka ljubavi te trajnosti bola koji je izazvan samoćom i žudnjom za Lenorom – onom koje više nema.
Poema je pisana jednostavnim jezikom, a stilski je bogata figurama, pjesničkim slikama koje naglašavaju specifični Poov romantizam u kojem se nenametljivo miješaju stvarnost i java. Pjesma skladno niže motive i gradi naraciju koja logički slijedi put mirenja sa svojom sudbinom.
Pjesma “Gavran” postala je i kulturološki fenomen od trenutka kada je objavljena 1945. godine i uticala je na modernu književnost, film, strip, a mnogi je smatraju najboljom pjesmom ikad napisanom.
O književnom radu Edgara Alana Poa
Još za vrijeme njegovog života mnogi pisci imali su šta reći o Pou, neki su ga zvali genijalcem, veličali njegovo pjesništvo i talent, a drugi su ga omalovažavali, tvrdili da je trivijalan ili previše morbidan. Po je utemeljivač žanra naučne fantastike, detektivskih, kriminalističkih, putopisnih i avanturističkih priča. Među prvim piscima “otišao” je na Južni pol, čak i na Mjesec i sreo vanzemaljce. Njegov detektiv C. Auguste Dupin preteča je popularnog Šerloka Holmsa. Preko svoje umjetnosti pokušao je da savlada patnju, ali isto tako je želio da dočara samu suštinu savršenstva i propadanja. Pisanjem je odao počast i oplakao gubitak njemu najdražih žena. Sve dame koje su ga inspirisale, pored svog tragičnog kraja, posjedovale su vanvremensku ljepotu. Zajedno sa svojim saputnicima, mačkom i gavranom, nailazio je na ubistva, tragedije, misterije, ali ništa na njega nije ostavilo tako snažan utisak kao smrt i tragična sudbina lijepe žene. A prema Poovim stihovima, smrt lijepe žene nesumnjivo je najpoetičnija tema na svijetu.
Prošlo je više od 170 godina od smrti ovog velikog pisca i nastanka njegovih pjesama, a one su i danas jednako zanimljive, bolne i dojmljive bez obzira na to da li pjevaju o ljubavi, smrti, postojanju ili nestajanju. U njima dominira melanholija, osjećaji u rasponu od
sjete do nepodnošljive tuge, u kojoj se ljudski život čini apsolutno besmislenim i promašenim, bez obzira na to kako djelovali u svakodnevici.
Nezavisne novine