Ovaj, naoko, frapantni scenarij zapravo to i nije, ukoliko analiziramo aktuelne političke događaje te se pomnije osvrnemo na posljednje izjave lidera partija, ali i pisanja medija bliskih pojedinim liderima. “Uopšte nisu sporne ambicije terceta Čović-Radončić-Dodik da naprave državnu vlast.
Te ambicije postoje od prije izbora i one nisu izgubile na intenzitetu. Sa druge strane, u SDA trenutno funkcioniraju najmanje dvije partije i ne treba isključiti nijedan scenarij koji dolazi od Bakira Izetbegovića, a moguća su dva”, kaže mostarski profesor Slavo Kukić, inače dobar poznavalac političkih prilika u BiH. “Jedan scenarij je da Izetbegović preko Radončića eliminira svoje stranačke oponente, ali mu taj scenarij visi nad glavom kao Damoklov mač.
Drugi polazi od toga da unutarstranački obračun odgodi, a da se sada obračuna s Radončićem, koji mu je, ipak, najozbiljnija prijetnja. Vidjećemo”, kaže Kukić. Kako saznajemo od izvora bliskih koaliciji, sasvim je izvjesno da do oktobra i lokalnih izbora ova vlast usvoji novi izborni zakon BiH, koji bi tretirao pitanje Mostara i presude “Sejdić i Finci” na način koji to odgovara Čoviću i HDZ-u.
Šef ove partije, naime, može da računa na podršku Radončića (SBB), ali i SNSD-a u parlamentu BiH, kao i još nekolicine manjih partija. Iako ovakav proces, naizgled, ne bi odgovarao Izetbegoviću, on bi za njega, zbog vlastite pozicije, ali i ostanka SDA u vlasti, morao dati prećutnu saglasnost. Zauzvrat, Čović bi u punom kapacitetu podržao Radončićevu kandidaturu za novog predsjedavajućeg Savjeta ministara, no Radončić bi, također, računao i na prećutnu saglasnost Bakira Izetbegovića, koji bi se, na taj način, riješio jednog od najozbljnijih oponenata za stranački prijesto (Zvizdića), ali i dodatno učvrstio koaliciju i bošnjačko savezništvo s Radončićem.
Za parlamentarne ruke koje bi dobio od SNSD-a, Radončić bi vratio podrškom ovoj partiji za izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, što je jedan od strateških ciljeva SNSD-a i o čemu su već počeli da šuškaju mediji bliski Radončiću.
Da bi ovaj proces mogao imati i pogonsko gorivo SDA, svjedoči i izjava u tom kontektu Mirsada Ćemana, predsjednika Ustavog suda BiH, koji je, ne treba zaboraviti, u Sud i lansiran kao jedan od ključnih kadrova SDA. Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ističe da je u BiH i na političkoj sceni sve moguće u konstelaciji snaga “gdje je u vlasti uvijek elita čija se ideologija svodi na blizinu moći”. “Mogu se očekivati sve kombinacije, koje će nepogrešivo pratiti puls moći.
Dakle, nema pravila na osnovu kojih bismo mogli da računamo na neku vrstu kontinuiteta”, zaključuje Mujkić. Ukoliko se, doista, i dogodi ovakav scenarij, ne treba smetnuti s uma da je Radončić, barem trenutno, pod mjerama zabrane nakon puštanja iz pritvora.
Njegov advokat Asim Crnalić pojašnjava da Radončić ne smije napuštati mjesto boravišta dok Sud BiH ne odluči drugačije. “Gospodinu Radončiću mogu dolaziti u stan, i on tu može primati kolege i novinare. Ukoliko mu Sud BiH ukine mjere zabrane, onda ne bi postojale nikakve zapreke za njegov puni politički angažman, izuzev onih koje se odnose na kontakte sa supočiniteljima i svjedocima”, kaže Crnalić.
Podsjeća da se žalio na takvu odluku Suda, ali da je to učinilo i Tužilaštvo BiH, te da konačno izjašnjenje Suda očekuje već početkom naredne sedmice.