Kako saznajemo iz krugova bliskih EU, Brisel nije zadovoljan načinom na koji bh. vlasti završavaju obaveze preuzete usvajanjem Agende, negodujući zbog činjenice da se političari uglavnom bave “kozmetikom i pisanjem i brisanjem zareza”, umjesto dubokim reformama. “Agenda je vrlo ozbiljna stvar, iza koje stoje još ozbiljnije države, Njemačka i Velika Britanija. EU je sada, preko ovih država, pritisnula MMF da ‘zavrne slavine’ za BiH sve dok ne vide reformske rezultate koji će omogućiti povećanje izvoza, povećanje dohotka i zaposlenosti, bolju produktivnost rada”, kaže naš dobro informirani briselski sagovornik. Općenito, svih proteklih mjeseci, koliko traje neizvjesnost u vezi s novim kreditom, bh. eksperti i zvaničnici bave se analizama o tome postoji li, zapravo, ikakva realna alternativa MMF-ovom kreditiranju, koje državu na koju se kredit odnosi uvodi u status dužničkog ropstva. S tim u vezi, mnogi ukazuju na to da je neka vrsta alternative, ali tek na duge staze, sistemska borba protiv sive ekonomije i utaje poreza (u BiH se ne naplati čak jedna petina PDV-a), početak naplaćivanja koncesija itd. Mostarski profesor Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih bh. ekonomista, podsjeća kako bh. političari vole reći da je “novac MMF-a najjeftiniji”. “Ono jeste jeftin za vlasti i javni sektor, međutim, zbog rasta sistemskog rizika zemlje, povećavaju se kamatne stope i pogoršavaju uvjeti kreditiranja za građane i firme”, kaže Domljan. Poručuje da bila tranša – ne bila, BiH mora žurno početi kresati rashode, te drastično povećati ulaganje u javne investicije, u istraživanje i razvoj. “Rashodi se moraju kresati, ubrzo će biti još većih problema u zdravstvenom i penzionom sektoru. A ‘zadnju liniju obrane’, a to je javna administracija, čuvaće do zadnjeg momenta”, zaključuje Domljan. Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da, ako sve propadne, ipak, postoji mogućnost internog, komercijalnog zaduživanja. “Ti uslovi banaka više i nisu toliko loši kao nekada, kada govorimo o kamatama. Međutim, mene više brine ‘brzina’ reformi u smislu strukturnih promjena, jer bojim se da se neke reforme neće nikada dogoditi, kao javnog sektora”, kaže Čičić. Pojašnjava da su uz ovu ključne reforme penzionog sistema, potom povećanje konkurentnosti, te privatizacija velikih javnih preduzeća u FBiH, “kojima gospodare stranke i koje političari uništavaju, poput ‘BH Telecoma'”. I Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS (SWOT), zaključuje kako je teško očekivati novu tranšu MMF-a te da bismo za tri-četiri mjeseca do pola godine mogli osjetiti prve velike probleme. “Čak i neki alternativni izvori finansiranja su nestabilni i izvjesno je da će doći u pitanje isplate nižim nivoima. Ostaje mogućnost uzimanja komercijalnih, veoma skupih kredita. Dakle, sigurno će doći do velikih turbulencija ne dobijemo li kredit MMF-a”, zaključuje on.
N.N.