Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara podržali su stavove svojih kolega iz Federacije BiH. Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:
“Podrška stavovima Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH o stanju na tržištu mlijeka
Poštovani dame i gospodo,
Ovim dopisom želimo podržati kolege poljoprivrednike u Federaciji BiH, kao i stav g Ermina Veladžića, predsjednika Skupštine UPP FBiH, objavljenim na portalu KLIX1 , dana 09.11.2025. godine. Slažemo se da ne može biti višak domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, nego upravo nekontrolisan uvoz mlijeka i mliječnih i pohlepa za brzom zaradom narušavaju tržište mlijeka. Treba znati da je prošle godine otkupljeno 270 miliona litara mlijeka u BiH.
Još nekih cca 20% mlijeka je prerađeno u okviru domaćinstava i tako konzumirano ili plasirano na tržište (ukupno 330 miliona). Sve to zajedno je oko 55% potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH.
Sa druge strane samo za prvih 10 mjeseci 2025. godine, a prema podacima UINO (tabela 1 – prilog) uvezeno je 215.000.000,00 KM vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda. Samo sireva preko 113 miliona KM. Ako uzmemo da BiH ima oko 3,2 miliona stanovnika i prosječnu potrošnju po glavi stanovnika oko 200 litara/godina, jasno je da nam treba skoro ista količina mlijeka koju moramo proizvesti. Treba nam znači 640 miliona litara mlijeka. Znači nema viška, ima slabe kontrole uvoza.
Dodatan problem na tržištu jeste i sve veće prisustvo lažnim mliječnih proizvoda. Naime, Bosna i Hercegovina nije regulisala označavanje proizvoda koji osim mlijeka sadrže i masti koje nisu mliječnog porijekla (najčešće palmina mast). Posebno je to prisutno u tzv. pica sirevima iz uvoza. Tako da nam djeca na odmorima umjesto da jedu domaće zdrave proizvode, jedu proizvode „drvne industrije“. Nedavno je u Srbiji objavljena „Uredba o dodatnim zahtevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti“ (Sl. Glasnik r. Srbije: 47/2025 i 66/2025). Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva poljoprivrede Srbije, ova uredba je za kratko vrijeme prepolovila potražnju za „lažnim“ mliječnim proizvodima. Jasno isticanje da proizvod nije mliječni ako sadrži osim mliječnih i druge vrste biljnih ulja i masti, pomogla je građanima da biraju prave proizvode. Većina ovih proizvoda je iz uvoza.
Takvih je značajan broj i kod nas. Za očekivati je u narednom periodu da će ovaj propis uticati na trgovce „spornim“ mliječnim proizvodima da izgubljenu dobit potraže i na drugim stranama. Možda i u BiH. Što može dodatno opteretiti naše 1 https://www.klix.ba/biznis/privreda/proizvodaci-mlijeka-u-fbih-nema-viska-na-trzistu-regulisite-uvoz-iliizlazimo-na-granice/251109061 Svim medijima proizvođače i uticati negativno na cijene na tržištu. Naravno i na zdravlje naših građana.
To su sve proizvodi nedovoljno ispitani koji sse pojavili na našem tržitu tek nedavno. Već dugo su prisutni različiti biljni sirevi u konzervama, tipa feta, koji svojom niskom cijenom prave nered na tržištu. Bitno je naglasiti da se domaći prerađivači mlijeka, ne bave tim poslom. I zahvaljujemo ovim putem što se drže kvaliteta. S tim uvezi predlažemo da se usvoji sličan propis i kod nas, kako u cilju unapređenja položaja naših seljaka, tako i u cilju unapređenja ishrane našeg stanovništva. Ovom prilikom posebno apelujemo i na trgovačke lance koji se spremaju da rade u BiH, da svojim aktivnostima ne urušavaju poljoprivredu i selo u Bosni i Hercegovini. Nemojte se bogatiti preko naše grbače.
S dužnim poštovanjem i kupujmo domaće”