BANJALUKA – Posljednjih deset godina sve više mladih ljudi, i u svijetu i kod nas, generalno obolijeva od kardiovaskularnih bolesti, a isto tako i od povišenog krvnog pritiska – hipertenzije, kazao je za “Nezavisne novine” Duško Vulić, nacionalni koordinator za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u Srpskoj.
“Visok krvni pritisak ili hipertenzija ne samo da je jedan od glavnih faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, već je gledamo i kao posebnu kardiovaskularnu bolest, jer predstavlja veliki globalni problem i sve više ljudi obolijeva”, ističe Vulić.
Napominje da je širom svijeta nedavno obilježen Svjetski dan hipertenzije sa porukom “Precizno mjerite svoj krvni pritisak, kontrolišite ga, živite duže”.
“Cilj je da se ukaže na značaj rane prevencije i liječenja visokog krvnog pritiska, a ključni razlozi za porast krvnog pritiska kod mladih, i u svijetu i kod nas, jesu nezdrav način ishrane, sedentaran način života ili smanjena fizička aktivnost, gojaznost, pušenje, a ne smije se zanemariti ni genetska komponenta. Još jedan faktor za obolijevanje od hipertenzije, posebno na našim prostorima, jeste i psihološki faktor, psihostres i psihotrauma. Radili smo istraživanje kod mladih ljudi koji su preživjeli psihotraumu u predškolskom uzrastu tokom ratnih godina. Analizirali smo ih kada su imali 18 godina, i sad smo ponovo pravili analizu, nakon čega smo utvrdili da su ti, još mladi ljudi, s obzirom na to da su preživjeli psihotraumu, dobijali i povišen krvni pritisak”, objašnjava doktor Vulić.
Dodaje da se u drugoj deceniji rjeđe javlja ova bolest, a sve češće u trećoj i četvrtoj deceniji.
“Ne znamo još tačne procente, ali, generalno, u populaciji je hipertenzija zastupljena sa nekih 30 do 40 odsto. Kada posmatramo mlade ljude, taj postotak je mnogo niži, ali nemamo tačne podatke”, rekao je Vulić i upozorio da se visoki krvni pritisak smatra tihim ubicom, kao i da je opasno ako se na vrijeme ne postavi dijagnoza.
“Karakteristično je da mladi ljudi ne obraćaju mnogo pažnju na zdravlje i zanemaruju simptome koje izaziva hipertenzija, kao što su blaga vrtoglavica, potiljačne glavobolje. To sve može da prođe nezapaženo, i osoba može imati visok krvni pritisak godinama, a da se i ne otkrije. To nije karakteristično samo za mlade, već i kod populacije srednjih godina. Dešavalo se da mi dođu pacijentu koji su imali već 10 ili 15 godina povišen krvni pritisak, a da nikada nije bio utvrđen. Iz tog razloga se u cijelom svijetu vrše akcije da se što više mjeri krvni pritisak, jer imamo na raspolaganju svi potrebne alate ili kućne mjerače krvnog pritiska, koji mogu precizno da izmjere krvni pritisak i u kućnoj varijanti, a jako je bitno da ga otkrijemo što prije”, kazao je Vulić.
Napominje da on i njegove kolege insistiraju kod osoba koje se suočavaju sa hipertenzijom, bile one mlađe ili starije, da djeluju na ključne uzroke, smanje tjelesnu težinu, povećaju fizičku aktivnost, najmanje pola sata dnevno i promijene način ishrane.
“Poželjan je mediteranski način ishrane, smanjenje masnih materija na 30 odsto, manji unos soli, da ne prelazi ukupno pet grama dnevno i da se konzumira što više voća i povrća u ishrani. Već sa tim mjerama, smanjenjem tjelesne težine, povećanjem fizičke aktivnosti i daljim načinom ishrane, možemo smanjiti pritisak i do 20 milimetara žive. Tako da na tome insistiramo na početku, a ako to ne uspije, onda se mora i kod mladih ljudi uključiti neki lijek za povišen krvni pritisak, jer se on mora liječiti na vrijeme, da bi se izbjegle sve kasnije komplikacije”, objašnjava Vulić.
Kaže da je svijest o hipertenziji sve veća u javnosti, pa su se i mladi počeli više javljati na preglede, ne samo zbog osjećaja nekih tegoba, već i iz predostrožnosti.
“Povećana je svijest o opasnosti krvnog pritiska, ali mislim da je potrebno više da upozoravamo javnost, a obično to radimo u maju, jer je 17. maj posvećen hipertenziji, i trebalo bi da podsjetimo sve da je visok krvni pritisak velika opasnost i treba na vrijeme da se kontroliše”, zaključio je Vulić.