Tvrdi da se obaveze Fonda prema dobavljačima po osnovu isporučenih robe i usluga i bruto plata prema zaposlenima uredno izmiruju.
NN: Najavljeno je povećanje penzija, spominju se iznosi od tri i pet odsto. Koji iznos je prema Vašem mišljenju realniji, te da li će Fond uspjeti da iznese dodatni finansijski teret?
MILIĆ: Vlada je nakon zahtjeva za vanredno povećanje obavila određene razgovore i poslije urađenih analiza izašla sa stavom da se shodno trenutnom stanju u budžetu može ići na vanredno povećanje penzija od tri odsto u ovoj godini. Tako će preko 258.000 penzionera 10. novembra prilikom isplate penzije imati uvećan iznos. Pored toga, krajem prvog kvartala naredne godine raspravljaće se o dodatnom povećanju od dva odsto, čime će zahtjev za povećanjem od pet odsto biti u potpunosti ispunjen. Fond će bez bilo kakvih poteškoća sprovesti najavljeno vanredno povećanje penzija. Podsjećam da je za povećanje od tri odsto potrebno nešto više od 30 miliona KM godišnje.
NN: Imamo popriličan broj penzionera koji primaju penziju i po 30-40 godina. Koliko su oni opterećenje i zar ne postoji zakonski način da se spriječe oni ljudi sposobni za posao da pola života primaju penziju?
MILIĆ: Danas to nije slučaj, ali svakako smo imali u ranijem periodu pojavu da su lica mlađe dobi olako ostvarivala pravo na invalidsku penziju. Više je faktora koji su uticali na ovo, razoreni privredni kapaciteti po izlasku iz proteklog rata, veliki broj demobilisanih boraca i nemogućnost njihovog povratka na radna mjesta, liberalizovanje uslova za ostvarivanje prava na penziju, slabi kontrolni mehanizmi. U poslijeratnim godinama pa sve do 2011. godine broj penzionera se povećavao od 7.000 do čak 11.000, što predstavlja izuzetno visok procenat. Danas to nije slučaj, tako da se taj porast kreće između 3.000 i 4.000, s tim da smo u prošloj godini imali skok na blizu 5.500 penzionera više, zbog promjene zakona o radu i uslova.
NN: Kako se borite s prevarama kada je u pitanju invalidska penzija i koliko takvih slučajeva imate godišnje?
MILIĆ: Borba se ogleda prevashodno u dosljednoj primjeni zakonskih propisa u ovoj oblasti, a pored toga već pet godina uspješno sprovodimo akciju “Stop prevarama, do penzije pošteno”. Boreći se protiv prevara uz pomoć zdravstvenih ustanova otkrili smo na stotine falsifikovanih medicinskih dokumentacija na osnovu kojih je ostvareno pravo na invalidsku penziju. Puštanjem u rad savremenog integrisanog informacionog sistema i razmjenom podataka s fondovima u okruženju, matičnim uredima u RS, univerzitetima, fakultetima i školama u Republici i okruženju, gotovo da je nemoguće učiniti prevaru. Po raznim osnovama otkrivajući prevare ostvarili smo uštedu od preko 30 miliona KM u posljednjih pet godina.
NN: U kakvom je stanju Fond trenutno i šta je najveći problem za normalno funkcionisanje?
MILIĆ: Mi smo ustanova koja posjeduje savremeni integrisani informacioni sistem, jedini u svom poslovanju primjenjujemo integrisani menadžment kvaliteta s tri međunarodna standarda – ISO 9001, 18001 i 27001, čime smo od klasičnog državnog organa prerasli u servis osiguranika i korisnika prava. Naš krajnji cilj je primjena potpuno bespapirnog sistema poslovanja. Možda zvuči paradoksalno, ali naš najveći problem trenutno je aljkavost i neodgovornost uplatilaca doprinosa na dostavljanju prijavnih obrazaca za svoje zaposlene koji se odnose na period do 2010. godine, zatim slab odziv i nezainteresovanost osiguranika da se godinu dana prije ispunjenja uslova za penziju obrate u najbližu poslovnicu Fonda kako bi na vrijeme započeli postupak kompletiranja obimne i složene dokumentacije. Na kraju svakako da najveći problem predstavljaju potraživanja po osnovu neplaćenih doprinosa.
NN: Koliki su dugovi prema Fondu PIO i ko su najveći dužnici?
MILIĆ: Potraživanja po osnovu neplaćenih doprinosa su velika i 30. juna ove godine su iznosila preko 476 miliona KM, što predstavlja sredstava za isplatu gotovo šest penzija. Pojedinačno najveći dužnici su UKC 38,6 miliona KM, ŽRS 15,2 miliona, bolnice u Doboju i Istočnom Sarajevu po 10,8 miliona, “Swisslion IAT” Trebinje 9,7 miliona, a svi navedeni imaju odobren reprogram o izmirenju obaveza.
NN: Kolika su dugovanja koja Fond trenutno ima po raznim osnovama?
MILIĆ: Fond nema dugovanja po bilo kom osnovu, jer su sve obaveze prelaskom na trezorski princip poslovanja preuzete od strane budžeta. Na današnji dan obaveza budžeta po osnovu kreditnog zaduženja do prelaska na trezor po osnovu direktnog i indirektnog kreditnog zaduženja je 67 miliona KM. Obaveze Fonda prema dobavljačima po osnovu isporučenih robe i usluga i bruto plata prema zaposlenima uredno se izmiruju.
NN: Da li se situacija poboljšala poslije prelaska na trezorski način isplate, koji ste tražili godinama?
MILIĆ: Najznačajniji efekat prelaska na trezorski princip poslovanja je lakše obezbjeđenje nedostajućih sredstava, veća garancija u redovnosti i isplati penzija pa i poboljšanje likvidnosti budžeta. U posljednje vrijeme imamo pojačanu i povećanu naplatu doprinosa i na tome ćemo nastaviti raditi. Svakako da bi nastavkom smanjenja potraživanja, te povećanjem broja osiguranika smanjenjem stope rada na crno i otvaranjem novih radnih mjesta bile stvorene pretpostavke za brže i veće punjenje budžeta, povećanje penzija i stope učešća prosječne penzije u prosječnoj plati koji danas iznosi 41 odsto, a za korisnike prava s punim stažom osiguranja od 40 godina 60 odsto
Nikola Vidačković/Nezavisne novine