Prema onom što se naslućuje u proteklim danima, novinar treba da stoji mirno i da uz izvjesnu dozu divljenja samo prenese odgovore na unaprijed pripremljena i dostavljena pitanja sagovornika.
Pri tome sagovornici više neće morati strijepiti od pitanja koja se tiču “štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može eventualno naškoditi njegovoj časti ili ugledu”, jer je za “štogod” propisana simbolična sankcija do 120.000 KM.
To za Srpskainfo kaže mr prava i sekretar Sindikata uprave Srpske, Milorad Mitrović, komentarišući najavljene izmjene Krivičnog zakonika Srpske, ali i neprijateljsku atmosferu stvorenu prema novinarima i svima koji se protive kriminalizaciji klevete.
Mitrović još jednom naglašava da moramo dobro razmisliti u čijem interesu je donošenje ovog i zakona koji će uslijediti.
“Da li je riječ o podizanju stepena društvene odgovornosti ili je ovakvo rješenje u domenu društvene opasnosti po prava i slobode građana i medija”, pita Mitrović.
Primjećuje da posljednjih desetak dana slušamo priču o “zagađenosti javnog prostora lažima, uvredama i klevetom” i kako će se izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske ovi problemi rješiti.
U isto vrijeme, kaže Mitrović za Srpska info, svjedočimo siledžijskom odnosu prema novinarima, medijima i poštovanju osnovnih princima koji vladaju u iole pristojnom sistemu vrijednosi.
“Gdje je uzrok tih problema i da li smo pobrkali pojmove društvene odgovornosti i društvene opasnosti? Čini se da se samo deklarativno pozivamo na potrebu povećane društvene odgovornosti dok se ponašamo krajnje društveno opasno, etiketirajući pojedince kao ‘neprijatelje društva’, a tobože se borimo za njihovu profesiju i unosimo novi kvalitet u njihovom radu”, ističe Mitrović.
Prema njegovim riječima, razlozi za donošenje izmjena KZRS nisu uvjerljivi i ne mogu biti opravdani činjenicom da su u nekoj zemlji ova djela propisana krivičnim zakonodavstvima, a da se ne sagleda širi kontekst vladavine prava i drugih efikasnijih mehanizama zaštite prava i sloboda na izražavanje.
“Upravo u ovome leži osnovni problem uvođenje djela klevete i uvrede u red krivičnih djela za koje je predlagač utvrdio nesrazmjerne kazne. Predlagač zakona je prema pravilima struke morao da obrazloži razloge za kriminalizaciju djela klevete i uvrede, da ukaže na određeni društveni problem koji nije riješen ili se nije mogao riješiti na drugi način, te da je postojao takav stepen društvene opasnosti na osnovu koje je zakonodavac morao preduzeti mjere koje se odnose na kriminalizaciju klevete i uvrede. Razlozi nikako ne smiju biti subjektivne prirode, paušalni i neodređeni kako je to trenutno napisano u obrazloženju teksta Nacrta. Da li je pravosuđe svojom tromošću ili neujednačenom sudskom praksom uzrokovalo pogoršanje medijskih prava i sloboda? Na osnovu kojih analiza domaćih i stranih sudskih praksi predlagač procjenjuje opravdanost uvođenja ovih djela u Krivični zakonik RS i na koji način će ove izmjene doprinijeti boljoj zaštiti prava i sloboda građana? Na ova pitanja predlagač u nacrtu zakona nije dao nijedan odgovor”, upozorava Mitrović.
Kako kaže, da bismo uopšte govorili o potrebi da se ograniči sloboda izražavanja, mora se detaljno analizirati sudska praksa domaćih sudova, kao i praksa Evropskog suda za ljudska prava, ali i postojeća normativna rješenja.
“Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ne štiti samo one informacije ili ideje koje su blagonaklono prihvaćene ili se smatraju neuvredljivim, već i one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Sloboda izražavanja se može ograničiti, ali se takva ograničenja moraju restriktivno tumačiti i samo u mjeri koja je neophodna u demokratskom društvu. Neodređenost, nejasnost i uopštenost definicija klevete i uvrede u Nacrtu zakona, kao i propisivanje drakonskih kazni, nisu u saglasnosti sa osnovnim postulatima demokratski uređenog društva”, kaže Mitrović.
Kao građani smo, dodaje, itekako svjesni neefikasne zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, ali požari nepravde se ne gase benzinom.
“Imajući u vidu navedeno, izražavam ozbiljnu zabrinutost i bojazan zbog mogućnosti zloupotrebe krivičnih sankcija i postupanja, jer smo često bili svjedoci prekoračenja i zloupotrebe ovlašćenja od pojedinih službenika. Osjećam se dovoljno slobodnim da jasno i glasno kažem NE svakom siledžijskom odnosu prema pravima i slobodama i NE ovakvom zakonu”, poručuje Milorad Mitrović.
(Nezavisne – Foto: Screenshot)