Istorija najstarijeg sačuvanog srpskog ćiriličnog spomenika, knjiga iz 12. vijeka nazvana po njenom naručiocu Miroslavu, bratu Stefana Nemanje, burna je bar onoliko koliko je burna i istorija naroda kojem Miroslavljevo jevanđelje i pripada.
Ono što je nezaobilazno kada je riječ o ovoj knjizi, koja se nalazi na UNESCO-ovoj listi Pamćenja svijeta, jeste priča o tome kako je ruski monah Porfirije Uspenski u 19. vijeku, zadivljen ljepotom knjige, iskinuo 166. list Jevanđelja i krišom ga odnio sa sobom u Rusiju.
Istorija Miroslavljevog jevanđelja i istorija njegovog 166. lista od tada će krenuti drugim tokovima. List se od 1846. do 1883. godine nalazio u Kijevu, a nakon toga prenesen je u Imperatorsku javnu biblioteku, danas Nacionalnu biblioteku Rusije u Sankt Peterburgu, gdje se i trenutno nalazi zaveden kao “List iz Miroslavova evangelia F.p.I.No.83” u zbirci Porfirija Uspenskog.
Sa druge strane, Miroslavljevo jevanđelje od 1896. godine, kada je preneseno iz Hilandara u Srbiju, sa svojim narodom preživjeće sve nedaće do današnjeg dana, u odsudnim trenucima, posebno u Prvom i Drugom svjetskom ratu, čuvano životima ljudi kao najveća svetinja. Iz te i takve svetinje izrezivanje lista, što nije bilo toliko jednostavno u materijalu od pergamenta, godinama unazad predstavljano je kao krađa. Čin Uspenskog nailazio je na razne osude, ali Rusima nije padalo na pamet da vrate prisvojenu stranicu knjige, iako su u tu svrhu pokrenute mnoge procedure do danas. Čak je sporni list prije nešto manje od četiri godine, u martu 2015. godine, i izlagan u Srbiji, tačnije u Muzeju Dositeja i Vuka. Po okončanju izložbe “Putevima Miroslavljevog jevanđelja”, naravno, “ruska” imovina, vraćena je u Rusiju. Svakako postoje i pretpostavke da ovaj list nije ukraden, nego da ga je ruski monah dobio na poklon, što je manje vjerovatno. Ipak, priča o spornom listu Miroslavljevog jevanđelja uskoro bi mogla da dobije epilog.
Naime, tako nešto nagovijestila je nedavna posjeta Srbiji predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina. Putin je kazao da bi u tekućoj 2019. godini trebalo doći do povratka 166. lista Miroslavljevog jevanđelja Srbiji, a sa druge strane Srbija bi Rusiji trebalo da vrati slike Nikolaja Reriha.
Slike ovog ruskog slikara donijela je u Srbiju ruska emigracija nakon Boljševičke revolucije 1917. godine, a danas ih čuva Narodni muzej u Beogradu, koji je, uzgred, zadužen i za čuvanje Miroslavljevog jevanđelja. Za kulturnu razmjenu, kako je pojasnio Putin, zadužena su ministarstva kulture dvije zemlje.
Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja u Vladi Srbije, na ovu temu kazao je da se o povratku 166. lista Miroslavljevog jevanđelja u Srbiju pregovara već godinama, te da je postignut najviši stepen saglasnosti o koracima koji bi doveli do toga.
“Reč je o vrsti razmene u kojoj bismo mi dali sedam slika ruskog umetnika Nikolaja Reriha, koji je u Rusiji skoro kultna ličnost i ima veliki značaj. Dobra koincidencija je bila ta što ruski ministar kulture Vladimir Medinski i njegovo ministarstvo nameravaju da u toku 2019. godine otvore muzej Nikolaja Reriha u Moskvi. Te slike koje su u depou Narodnog muzeja nisu naše, nikada nisu ni izlagane, tako da verujem da će do razmene i doći. Očekujem da će to biti u toku 2019. godine”, zaključio je Vukosavljević.
Nezavisne novine